U posljednje se vrijeme u javnosti dosta govori o poticajima državne, regionalne i lokalne uprave kojima se pokušava dati podrška demografskom razvoju. I sami smo pisali o raznim odlukama općina na Makarskoj rivijeri; od sve izdašnijih jednokratnih potpora ze učenike i studente, preko povećanja iznosa stipendija, pa do naknada za novorođenu djecu.
Posljednji svijetao primjer dolazi iz Podgore koja je još ranije povećala ove iznose, dok su zadnjom odlukom koja datira iz prosinca 2025. godine naknade dodatno narasle. Jesu li ovi potezi nedostatni, eventualno može pokazati vrijeme; eventualno jer postoji cijeli niz faktora koji utječu na brojku novorođene djece, udio dječje populacije u ukupnoj brojci, kao i prosječnu dob stanovnika.
Zašto Općina Podgora i Općina Gradac odlučuju sve veće iznose iz proračuna ulagati u demografske mjere, odgovori leže u statistici. Pogledali smo posljednji popis iz 2021. godine iz kojeg smo izvukli podatke ne samo za jedinice lokalne uprave na Makarskoj rivijeri, nego i u nekim drugim sredinama u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Iz ovih se brojki vidi da su Gradac i Podgora na vrlo niskim brojkama, što zapravo i nije neko iznenađenje. Udio populacije do 19 godina u Općini Gradac iznosi svega 14 posto, a u Podgori 14,6 posto.
Za usporedbu, grad Makarska ima 20,7 posto djece i mladih do 19 godina, što znači da svaki peti stanovnik ima od 0 do 19 godina. To je točno na županijskom prosjeku. Jednak udio međutim imaju i neke ruralnije sredine, kao Runovići ili Muć. Klis primjerice ima udio od 21,3 posto, dok brojke iz Podstrane nisu nikakvo iznenađenje. Tamo je gotovo svaki četvrti stanovnik dijete ili mlada osoba od 0 do 19 godina, a jednaka je situacija i u Dugopolju. No iznenađuje podatak da Dicmo ima jednak udio – 23,3 posto!
Što se Makarske rivijere tiče, jedina općina koja je blizu županijskom prosjeku su Tučepi sa 18,4 posto. Slijedi Baška Voda sa 18 posto te Brela sa 17 posto. Za usporedbu, Cista Provo ima udio od 17,3 posto, dakle nešto više nego Brela.
Sve ove brojke potvrda su da turizam ima opravdanu konotaciju zlatnog kaveza koji “pumpa” proračune, obvezuje uprave na strategije kojima će napuniti vrtiće i škole, no djece je i dalje manje nego u siromašnijim sredinama s lošijim budžetima i općom infrastrukturom. Pritom ne mislimo na općine poput Podstrane ili Dugopolje koje su u demografskoj ekspanziji, nego na mala mjesta u Dalmatinskoj zagori u čijoj populaciji je i dalje više djece nego u, primjerice, bogatim Brelima.
Ivona Ćirak /foto MD
