Nedavno je na sjednici Gradskog vijeća otvoreno pitanje gradskih politika prema mladima, a pitanje je postavio NLO-ov vijećnik Petar Kelvišer. Dogradonačelnica Antonia Radić Brkan naglasila je kako je suradnja s mladima odlična. Što, međutim, o tome misle mladi kada imaju priliku anonimno izraziti svoj stav? Koliko je gradska uprava svjesna važnosti prevencije rizičnih ponašanja i kako mladi vide te napore? U sklopu našeg serijala Kontra nasilju odlučili smo ispitati puls mladih i napravili smo anketu te ju adresirali na Udrugu studenata Makarske rivijere, ali i na neke direktne kontakte.

Nažalost, unatoč trudu nismo dobili željeni uzorak od minimalnih 40 ispitanika; anketa je provedena među 24 studenta i studentice. Međutim, s obzirom da se radi o zanimljivoj, da ne kažemo vječnoj temi ili još gore, kroničnom problemu, predstavit ćemo rezultate. U ovom članku objavit ćemo prvi dio koji mjeri brojke, dok ćemo u drugom dijelu prenijeti prijedloge i kritike mladih.

Uglavnom, na pitanje kako su zadovoljni uvjetima života u Makarskoj, preko 50 posto dalo srednju ocjenu dobar. Svaki peti student ocijenio ih je s dovoljan, njih četvoro je dalo ocjenu vrlodobar, a po jedan ispitanik dalo je ocjenu nedovoljan ili odličan.

Što se tiče gradskih politika, programa i aktivnosti za mlade, skoro 42 posto studenata na skali od jako loše (1) do odlično (5) dalo je ocjenu – dva. Gotovo 40 posto ocijenilo ju je dobrom, a svaki peti ispitanik tvrdi da je jako loša. Ujedno skoro svi (njih 23) drži da bi se Grad i zajednica općenito mogli više zanimati na probleme i potrebe mladih.

Zanimalo nas je i namjeravaju li se vratiti u Makarsku nakon završetka studija, na što su im ponuđene tri opcije. Njih 12,5 posto to želi što prije, njih 16,7 posto Makarsku uopće ne vidi kao mjesto gdje bi živjeli i radili, a velika većina, skoro 71 posto, sigurno to ne želi još neko vrijeme.

Točno polovica ispitanika odgovorilo je da im je u Makarskoj dosadno. Njih 37,5 posto odabralo je odgovor da im je dobro, ali ne na dulje vrijeme i samo zato jer si sami znaju osmisliti vrijeme. Samo 12,5 posto kaže da im je odlično u Makarskoj.

Što se pak tiče uvjeta za zapošljavanje u njihovoj struci, njih 9 ili 37,5 posto na skali od jako loši (1) do odlični (5) odabralo je ocjenu dva što bi bilo – prilično loše. Svaki četvrti student kaže da su uvjeti dobri, a svaki peti da su jako loši. Najmanje ih je odabralo ocjenu vrlo dobar (njih troje) ili pak ocjenu odličan (samo jedan ispitanik).

S druge strane, nakon povratka u Makarsku velika većina ima riješeno stambeno pitanje u roditeljskoj kući ili nekretnini, a svaki četvrti ne želi živjeti s roditeljima pa u tome niti ne vidi soluciju. Svega 12,5 posto nema riješeno stambeno pitanje.

Zanimljivo je i koliko Makarsku vide kao tolerantnu sredinu. Polovica drži da je po pitanju tolerancije negdje na sredini. S ocjenom dva što bi odgovaralo opisu “jedva” složio se svaki četvrti anketirani, njih 16,7 posto toleranciju drži vrlodobrom na ovoj skali, a po jedan student odlučio se za krajnje polove. Naime, samo jedan se nikako ne slaže s time da je Makarska tolerantna sredina, i jedan se apsolutno slaže.

Pripremila Ivona Ćirak /foto M.D.

*Financirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija