-Vatra i slama ne iđu zajedno!, -Fulmina glavu može spasit, al’ i život može ugasit!… Samo su neke od narodnih umotvorina o vatri kada zaprijeti svojom plamtećom naravi. I dok umorni vatrogasci dežuraju na zgarištima, a morem pluta garež, nije pristojno Kamarin započinjati fjabama. Ljudi broje štete u maslinadama i na izgorjelim djedovinama, zbrajaju otkazane turističke rezervacije, te im nije do ‘zvizdarija’.
No, autoru redaka napamet je pala Dinka Šuferinka. Onima koji znaju da su šuferini uz fulmine lokalni nazivi za žigice ili šibice, nije čudno da kolumnu otvaramo baš Dinkom i njenim gorućim nadimkom.
Dinka je znakovito rođena na dan svetoga Lovre, mučenog na vatri gradela. I stari su joj bili šenjani plamenom. Davni predak se iskazao u podušivanju ognja na filipinskoj kući. Pradide Mate Opareni je preko lica zaradio taju od opekline pri gašenju požara u katedrali. Dide joj je junački sićima vode gasio vatru koja je lizla Vukovićevom Starom školom. Svi su muški srodnici zadnji ostajali na zgarištima i vikali zborno -Vode daj!
Ženske iz Dinkine familije nisu imale herojska nego tragična ognjena znamenja. Babu Maru je plamen iz komina zahvatio dok se grijala na bančiću, pa je od posljedica opeklina godinama ležala u postelji kao ‘lazarica’.
Svo to vatreno nasljeđe iz obiteljske povijesti Dinku je obilježilo. Slušajući priče o plamenim iskustvima svojih starih, infišala je u vatru. Kliničkim bi je jezikom danas imenovali piromankom. Nekoć su takve nazivali palikućama. Dinka je dobila nešto elegantniji nadimak; Šuferinka.
Kao mala se domogla šuferina i zapalila šušanj koji je zahvatio kapunjeru, pa su sve kokošice iz nastambe u momentu bile kao upravo izvađene iz loštere. Palila je škovace na solaru, te bi vatra zahvatila koltrine. Kadila je tamjanom sobe da rastjera infete i žarom nagorjela mobilju. Sin jedinac Kleme mučio se ovom materinom falingom i pokušao je sakriti od publiciteta kale. No kod nas je diskrecija nepoznat pojam. Ubrzo su za njom vikali -Šuferinka!
Svi prodavači u komeštibile butigama znali su da joj ne smiju prodati žigice -Nema šjora Dinka! Ostali smo bez zaliha šuferina!, pravdali bi se falšom skužom. Kleme je za opravdati materin falimenat postao najsrčanijim vatrogascem. Bacao se u vatru prsimice, gasio gdje ne bi nitko. Jednom je prijatelju Anti nakon popijenog trećeg bocuna u vrlobrskoj konobi kazao -Ja najvolin vatru! -Misusovo! Kogo će te čut! Znaš šta ti za mater govore, zabrinuto mu je odgovorio, pa se zainteresirao -A zašto je najvoliš? -Da je mogu gasit!, tužno je odgovorio Kleme.
Dan prije nego što je umrla Dinka je kazala. -Kleme moj, nemoj mi palit sviće oko kapsela kad buden partila! -Zašto majko? Ko da si antikrist?, začudio se. -Da se ne bi ne daj Bože štogo užgalo! Sa vatron se šalit nije, jer nevoju ona krije!… zabrinuto je odaslala svoju posljednju poruku Dinka Šuferinka i otputovala tamo gdje nema plamenih jezika.
Ovo je bila posveta hrabrim vatrogascima. Posebno Kleminim nasljednicima koji su se iskazali i u ovoj plamenoj dežgraciji.Valja se prisjetiti da je prošlo okruglih 130 godina otkako je u pravilniku makarskog Hrvatskog sokola, 1894. istaknuto kako su članovi uz tjelovježbene dužni vježbati i vatrogasne vještine. Vatru gasi, brata spasi!
I dok redar Kamarina lupa po tastaturi, po laštrama ponistre lupaju kapi kiše. Blagoslovljena bila!
U nastavku slijedi posljednji nastavak kamarinskog antikog rječnika. Proučite ga i duperajte da ne završi na škovacama prošlosti. Bilo bi šteta!
Piše Marino Srzić, foto : privatni album
P
paćike- ostaci nakon obrade mljevenja maslina
padišpanj- jednostavan kolač; biskvit
pagati- platiti za nedjelo
panibrod- juha s udrobljenim kruhom
papati-jesti
paradižot- slastica na osnovi jaja
par-dišpar- par-nepar, dječja brojalica
pari-izgleda kao, poput
pariti-izgledati poput
parlati-govoriti
partenca-odlazak; konačni odlazak (smrt)
partiti-otići
paseđ-putovnica
pašabroda-cjedilo
pašjuni-period južnih vjetrova obično pred korizmeno vrijeme
pašticer-slastičar
paštroć- neukusna mješavina
patakun-stari kovani novac
patina-krema za obuću
patula-ožiljak od cijepljenja
peća- tkanina u većem namotaju za prodaju
pelica-krzneni ovratnik, kaput
per fjoko-zadirkivati
per la finta- tobože, na prijevaru
pergul-manja nadstrešnica, polu-balkon
pešnje-ružne usne
pešt-smjesa češnjaka, peršina i slanine
pešta-kuga
petati roge- pokazivati nekome prste u obliku rogova
pijano forte- manji glasovir
pijat- tanjur
pimperlin-kicoš
pinel-kist
pinka-koštica, mala količina nečega
pinjata-posuda
pinjur-vilica
pitar-lonac za cvijeće
pitura-boja
piz-uteg
pizati-težiti
pižolet-poslijepodnevni odmor
pjatanca-red u posluživanju jela, u Makarskoj postoji pojam «fratarska pajtanca». Riječ je o drvenom okruglom pladnju na vratima samostana, na kojem su se ostavljala neželjena djeca
plaurita-upala porebrice
pleska-pljuska u lice
plis-nečistoća, prljavština
plisa-prljava, neuredna žena
plonka- plosnati kamen zbog oblika pogodan kao zamka za jestive ptice
po tlevu-na podu
polša-orukavlje
pompijer- vatrogasac
ponistra-prozor
popara-kruh preliven vrelom vodom, začinjen uljem paprom i lovorom
porat-luka
porta fruti-zdjela za voće
portafoj-novčanik
portavoće-megafon
porto franco-otvorna vrata, ‘na izvolite’
portun-kućna veža
pošpalangati-krenuti krivim putem
pošta (na moru)- dobro mjesto za ulov ribe
potleušica-bijedna kućica
potrefiti-naići
pribiti-pretući
pripetavati- nadmetati, nadmudrivati se
priportati- prekrojiti, preurediti
pritilo-premasno, predebelo
prizentati-pojaviti se
proarčiti- sve potrošiti
profondo basso- duboki bas (glas)
propjo-upravo, baš
provin-toplomjer
provišta- provizija, zarada
pržun-zatvor
publika boneficijenca-Javna dobrotvonost, dobrotvorna udruga
pudar-čuvar vinograda
pujati-čistiti uši nametnike
pulastar-mladi pijetao
puntati-probosti
puntina-čavlić
punto kapo- vrsta opšivanja il veza
punto rizo- vrsta pletaćeg boda
pupa-lutka
purgatorij-čistilište
R
raca-rod, vrsta
rasfriškati-rashladiti
raskalupati-presložiti
raškavidan-raskliman
rašpa-turpijica, vrsta plesa
reambitus kronikus- dementnost
rebambiti- podjetinjiti
rebatinke-traperice
rebumbavati- lupati, biti bučan
redengot- polukaput
redikul-smiješna osoba, žrtva poruge
reduta- mašakarana povorka
reful-nalet vjetra
refužo- bez ambalaže
rekamavati- vesti, ukrašavati vezom
rekuperati-oporaviti se
reloj- sat
remeta-crkvebjak, pomoćnik-laik u crkvi
revati- glasno plakati ili jecati
rica-kovrđa
riceta-recept
riga-crta, linija
riganje-povraćanje
rišelje-vrsta ukrasnoga veza
rišpet-poštivanje, uvažavanje
rodula-nazubljeni kotačić za rezanje svježe tjestenine, služi i za vađenje krojačkih krojeva
rokel-namotaj konca
roketa-raketa
ronjati-prigovarati
rufijan-podvodač, pokvarenjak
rumbati- provaliti
ruvinjati-oštetiti
ruzinav -zahrđao
S
s pomijom- s pažnjom, pozorno
saket- vrećica
sić-kanta
sidol-sredstvo za čišćenje metala
singerica-marka šivaćeg stroja
skalupati-složiti
skandejati- praviti skandale
skuža- izgovor, isprika
smantati- na brzinu uvjeriti
solar- balkon na vrhu stepenica
soriti-srušiti
spiza- jelo; ‘učinit spizu’-kupiti namirnice
spugati- upijati poput spužve
stađun-godišnje doba ?
stivavati- slagati
stopanica- domaćica
stopro-upravo sad
stražmeštar- zapovjednik straže
stuga-mukau želucu
sumeštrica-loš majstor
Š
šabezo- bezalkoholni napitak prodavan na sajmovima
šalamar- gorka sol
šalturica-krojačica
šćeto neto- bez uvijanja, otvoreno
šegac-kratka pila
šekundavanje- pjevane drugoga glasa
šemedikanja- hrana za ptice
šentada- klupa za odmor
šentenca- mudra izreka
šervijati-sluškinjati
šesan- zgodan, privlačan
šezlon- vrtni ili plažni sklopivi naslonjač
šigi-mici- erotska aktivnost
šijati- veslati unatrag
šijun-nagla kiša s vjetrom
šimatorije- prostor pred crkvom
šimija- majmum
šinjora- ljubavnica
šišarice- šiške bora
šjalpa- šal
šjole- potplati cipela
šjor / šjora- gospodin/ gospođa
šjora riketa- posebno nakinđurena ženska osoba
škafet- ladica
škancija- polica
škandalet- naprava za grijanje kreveta
škapular- slika ili zapis na tkanini obješen o vrpcu, nosi se kao zavjet Gospi Karmelskoj
škapulati- spasiti
škartoc- papirnata vrećica
škatula-kutija
škatule-batule-dječja igra
škerac – nezgodan pokret, šala
škercan- duhovit
škina- leđa
škovacin- smetlar
škudela- velika šalica
škure- prozorski kapak bez rebrenica
škuribanda- skrovito mjesto za zaljubljene
škvadra- ekipa, društvo
škvorcati- oškrnuti, oštetiti
šlafrok-kućna haljina
šlajer- veo
šoda kauštika- solna kiselina
šoldi- novci
šonambulo- mjesečar
šoneta-osmrtnica
šopati- toviti
šoprakuverta-papirnata omotnica za pismo
šoto-ispod
šoto braco- rukom pod ruku
šoto voće- pjevanje ispod glasa
špaher- štednjak
špančera- vrsta muškog šešira
šparati- štedjeti
šparenjoža- štedljiva žena
šparić- vrsta sitne ribe
špiciškandal-osoba koja pokreće skandale
špigete- vezice za obuću
špikovati- nadjevati
špiritijera- kuhalo na špiritni alkohol
špititi- viriti, krišom promatrati
šplanja- stolarski alat za ravnanje drva
šporko- prljavo
štacija- postaja, stanica
štanap- kroj za odjeću; forma za kolače
štekat- vanjski dio restorana, kafića
štikadenta-čačkalica
štimati- uskladiti
štirka- sredstvo za škrobljenje odjeće
štitikeca- crijevni zatvor
štokrla- sjedalica bez naslona
štorija- priča, pripovijest
štrakul-pozicija mesa
štramac- madrac
štrampuncin- nadmadrac
štrat- žalobna crna zastava
štringa- vještica
štrukapatata- naprava za gnječenje krumpira
štucigavati- gnjaviti, podbadati
štuf- kojemu je dosta nečega
štumak-želudac
šudarić- rupčić
šuferini- žigice
šufigavati- pirjati
šufit-tavan
šugaman- ručnik
šumpreš- pegla
šumprešavati-peglati
šunjati- žaliti se, kukati
šušur- živa atmosfera
švogati se- dati si oduška, nauživati se
T
taknit porat- pristati u luku
takujin- novčanik
tarmati-gnjaviti
tašelano- zakrpano
tavaja- stolnjak
tavajol-ubrus
teća-plitki lonac
telaliti- zazivati, objavljivati neki događaj
teler- drveni prag prozora
tenditi se- razmijeti se u nešto
terina- zdjela
tiket- karta
timbar-pečat, žig
tinel-soba za primanje gostiju
tingulić- pirjano meso
tirada- dugotrajan, dosadan govor
tiramol- konop za sušenje rublja, koji se povlači tamo-amo
točati- umakati
tola- stol za prodaju na tržnici
toledo- vrsta ukrasnog veza
toleta- rebrenica na prozoru
tolomaš- zagovornik talijanske političke opcije
tondin- pucaljka s barutom
tralja- neuredna žena
traversa- pregača
tribiti- guliti
triještinski kolač- tvrdo pecivo u obliku kruga
trliš- radna odjeća
trumbeta.- truba
tuć fritule- praviti fritule (uštipke)
tumida- vlaga
tunja- dio pribora ribolov
tuti fruti- više vrsta voća
tuti gušti- svi okusi
U
un momento- jedan trenutak
ušorbulu-meko kuhano
utrnuti- izgasiti, isključiti
užanca- običaj, navika
užgat-zapaliti
V
valiža-putni kovčeg, torba
vapijati- zazivati
vapor- parobrod
varićak- mjera za žito
veleta- crna fina marama od tila za pokrivanje glave veltrina- izlog, ormar sa staklenim djelom
veneto- venecijanski, mletački
ventula- lepeza
vera- vjenčani prsten
verdun- vrsta ptice pjevice
veršavati- pjevati (posebno ptice pjevice)
vešta-haljina
veštit-odijelo
višć- ljepilo za hvatanje ptica
vižita- posjeta
vižitati-posjećivati
volta spiza- probaviti hranu
vrčina- noćna posuda
Z
zagingati-zaljuljati
zakrakunati- zatvoriti zasunom
zakveštati. pomno zatvoriti
zapeškeriti- zacrveniti se
zbigecati- lijepo se urediti se
zenzo-imenjak
zog- mjesto za igranje na buće
zort- imati strahopoštovanje
zulum- nasilje
Ž
žbatiti- izmješati lupanjem
žbjegati- nakriviti
žena od šervicija- žena za ispomoć u kući
žlizda ingordača- pogrdan naziv za izjelice
žmul-čaša
žugati-prigovarati dosadno
žunta-dodatak
žvelto- brzo, hitro
žveljarin- budilica
