Nova hodočasnička i kulturno-turistička ruta Camino Dubrovnik otvorena je u subotu, 7. ožujka, u crkvi sv. Jakova u Dubrovniku, gdje je mjesni župnik don Marin Lučić predvodio Službu riječi, izvijestio je Ured za medije Dubrovačke biskupije.
Camino Dubrovnik staza dugačka je oko 145 kilometara i podijeljena je u sedam dionica, prilagođenih svim ljubiteljima pješačenja različite kondicije i iskustva.
Početna točka rute je crkva sv. Jakova u Dubrovniku, a završna crkva sv. Jakova u Međugorju. Ruta je zamišljena kao sedmodnevni hod – tri i pol dana kroz Hrvatsku te tri i pol dana kroz Bosnu i Hercegovinu.
Camino Dubrovnik je povijesna, kulturna, turistička i hodočasnička staza koja povezuje Dubrovnik i Međugorje. Povezivanjem Dubrovnika, najpoznatijeg turističkog odredišta u ovom dijelu svijeta, s Međugorjem, koje je uz Lurdes i Fatimu, najposjećenije vjersko odredište u Europi, te uz globalno prepoznatljiv brend koji u sebi nosi „camino“, ova kulturna ruta predstavlja jedinstven izazov i nezaboravno iskustvo.
Na stazi Camino Dubrovnik čitav je niz kulturnih spomenika i zaštićenoh prirodnih vrijednosti. Putnik/ca će imati priliku doživjeti i vidjeti najmanje četiri tisuće godina povijesnog naslijeđa na ovim prostorima. Naime, najveći dio kulturnog naslijeđa na stazi odnosi se na ilirsko doba. Tako je većina gradina, gradova i grobnica ilirskog porijekla građena u razdoblju do 2 tisuće godina prije nove ere. Puteve odnosno komunikacije kojima su se koristili Iliri koristili su i kasniji stanovnici na ovim prostorima. Od grčkog i rimskog doba do slavenskog razdoblja koje se provlači kroz Srednji i Novi vijek. Jasno, tu su ostaci cesta iz doba Napoleona Bonapartea te željeznica (na ovim prostorima poznata pod nazivom „Ćiro“) rađena u vrijeme habsburške okupacije ovih prostora. Uz ceste i ilirske gradine i grobove, na stazi nailazimo i na stećke, jedinstvene nadgrobne spomenike iz 13. i 14. stoljeća, a koji se pripisuju kršćanskim bogumilima. Camino prolazi i pored pravoslavnog manastira u Zavali iz 16. stoljeća te preko Mustaj-begovog mosta koji je na rijeci Bregavi pored naselja Klepci sagrađen u doba Osmanskog Carstva. Na stazi je i čitav niz katoličkih crkvi i samostana – građenih od 9. do 20. stoljeća.
Od prirodnih ljepota i zaštićenih vrijednosti na ruti Camina nalaze se akumualcijsko jezero Kočišće u Orašcu, gotovo sedam stoljeća star hrast medunac i zaštićene kornjače u Majkovima, špilja Vjetrenica kod Zavale te Park prirode Hutovo blato, koje je ujedno i krajnja točka pete etape putovanja do Međugorja. Staza prolazi kroz Popovo polje, prateći rijeku Trebišnjicu, zatim akumulacije (vode) Vrutak i Svitavsko jezero, ali i rijeke Krupu, Bregavu i Neretvu.
M.D./foto Camino
