Danas je u Splitu održana tiskovna konferencija Inicijative Javno je dobro, na temu prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji će se naći na dnevnom redu 15. sjednice Hrvatskog sabora od 17.01.2023. Priopćenje objavljujemo u cijelosti.
“Spomenuti nedovršeni, nesuvisao i neadministrativnim stilom napisan Prijedlog nije usklađen s međunarodnim obvezama Republike Hrvatske, pravnom stečevinom Europske unije, protivan je propisima o prostornom planiranju, propisima koji reguliraju koncesiju, javnu nabavu te mnogim drugima pravnim izvorima, a sastavljen je bez pokušaja interne komunikacije među ministarstvima.
U postupku donošenja ovog akta u e-savjetovanju javnosti (znanstvenoj, stručnoj i zainteresiranoj) nije omogućeno komentiranje po člancima Zakona ovog očito nedovršenog uratka, a rok izrade Izvješća od samo 5 dana bio je neozbiljan, pogotovo ako se uzme u obzir da je podneseno čak 914 primjedbi.
Većinski odgovori u Izvješću bili su „nije prihvaćeno“, „djelomično prihvaćeno“, „primljeno na znanje“, a u slučajevima kada je odgovor glasio „prihvaćeno“ onda to u tekstu Prijedloga Zakona – nije prihvaćeno pa je tako riječ o prijevarnom ponašanju. U odgovoru „primljeno na znanje“ navodi se da je tekst Zakona nakon objave na javnom savjetovanju poslan na usuglašavanje tijelima državne uprave i drugim nadležnim tijelima, što ukazuje da javnost nije dobila obrađeni tekst prijedloga u javnom savjetovanju.
Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne može se donijeti bez prethodno donesenog prostornog plana morskog područja, a to je obveza RH po Direktivi 2014/89/EU od 29. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje, po kojoj se prostorni planovi morskog područja moraju donijeti što prije moguće, a najkasnije 31. ožujka 2021., što nije izvršeno.
U tekstu ovog Prijedloga Zakona nema ni odredbe koja izrijekom navodi koje se odredbe ovim zakonom prenose u hrvatski pravni sustav jer je zaboravljeno da smo članica Europske unije.
Na brojnim mjestima, protivno ustavnim odrednicama općeg dobra, nije navedeno da o ustavnim vrednotama skrbi Hrvatski sabor, kao najviši organ vlasti, a ne da tu ovlast uzurpira Vlada RH.
U ponuđenom neustavnom izričaju teksta navedenih članaka dozvola (sada koncesijsko odobrenje) postaje pravo gradnje i izvođenja radova na općem dobru.
U Prijedlogu nije oživotvoreno temeljno pravno načelo da je koncesija uvijek iznimka od pravila pa se ne želi ustrojiti postupak obveze opravdanosti davanja koncesije na pomorskom dobru. Štoviše, dopušta se i potkoncesija kada koncesionar ne udovoljava uvjetima pa ne može dobiti koncesiju, što je poticaj za reketarenje malih poduzetnika, a time i korupciju.
Apsurdna terminologija “morska plaža ispred hotela”, “morska plaža ispred kampa” i “morska plaža ispred turističkog naselja” vlasničkopravni su termini. Može tako postojati čileanski vlasnik hotela, ukrajinski vlasnik kampa ili ruski vlasnik turističkog naselja jer hotel, kamp ili turističko naselje su u vlasničkopravnom režimu, ali to nije plaža uz hotel, kamp ili naselje. Naime, plaža je nastala prije nego što je netko osnovao tvrtku koja ima neku turističku djelatnost. Postojanje jedinstvene funkcionalne sredine privatnog vlasništva s općim dobrom iz Prijedloga Zakona negacija je općeg dobra koji nije u vlasničkopravnom režimu i ne može biti predmet teretovnice.
Unatoč neistinitim izjavama dužnosnika nadležnog ministarstva, Nacrt prijedloga izrijekom navodi da se na dijelu pomorskog dobra opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti ili iznimno isključiti na određeno vrijeme na temelju koncesije, posebne upotrebe pomorskog dobra te davanjem prava na privremeno gospodarsko korištenje pomorskog dobra.
Prijedlog Zakona uopće se ne bavi problematikom zaštite morskog područja i slobodnom pristupu građanima moru kao neotuđivom nacionalnom bogatstvu. On je sastavljen da bi se u naravi omogućila privatizacija obale od strane prvenstveno velikih inozemnih korporacija i getoiziralo lokalno stanovništvo i građani RH.
More, morska obala i otoci od osobitog su kulturnog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja i interesa za Republiku Hrvatsku i imaju osobitu zaštitu. Nasuprot tome, predlagač ovog Prijedloga Zakona nemušto i neustavno mijenja status općeg dobra s nedopustivim ciljem ostvarivanja stvarnih i založnih prava na općem dobru uz nespretne i pravno neutemeljene surogat intervencije.
Slijedom navedenog, zbog brojnih suštinskih razloga nepoštivanja Ustavom zaštićenog općeg dobra i ogromnog broja nomotehničkih propusta, zahtjeva se povlačenje Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz saborske procedure, kako bi se novi tekst sastavio na ustavnim temeljima i usklađen s važećim zakonima u Republici Hrvatskoj.”
M.D./foto M.D.
