Sudac istrage Županijskog suda u Splitu odredio je istražni zatvor za Snežanu Bralić, jednu od osumnjičenih za malverzacije sa zemljištem na Braču, doznaje se u četvrtak navečer na tom sudu.
Jednomjesečni istražni zatvor, koji je jedino za nju od ukupno šest osumnjičenih tražio Uskok, izrečen joj je zbog opasnosti utjecaja na svjedoke i opasnosti ponavljanja kaznenog djela.
Neslužbeno Hina doznaje da je tijekom ispitivanja kod suca istrage aktivno iznosila svoju obranu.
Tijekom dana njezin branitelj, brački odvjetnik Dean Rahan medijima je nakon ispitivanja u Uskoku izjavio ”da je ona kao pravnica imala svu dokumentaciju u spisima, elaborat, snimke, izjave svjedoka”.
Rekao je i kako Bralić nije bila na terenu što je i priznala, jer je od četiri tisuće predmeta legalizacije sama riješila njih tisuću, što je također priznala.
“Možda da je izašla pa se uvjerila, možda bi donijela drugačiju odluku”, zaključio je odvjetnik.
Nakon jučerašnjeg uhićenja i policijskog kriminalističkog istraživanja Uskok je pokrenuo istragu protiv osumnjičene šestorke zbog više kaznenih djela povezanih s prenamjenom i legalizacijom zemljišta na otoku Braču; zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja službene ili poslovne isprave te poticanja ili pomaganja u tim nedjelima.
Istražni zatvor tužiteljstvo je zatražilo za bivšu šeficu, kasnije savjetnicu u županijskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo u Supetru Snežanu Bralić.
Osim nje pod istragom su se našli i investitor Tonći Kelam, arhitekt Dinko Grgurević, geodet Emil Zlatar, Antonio Mikačić i Željko Babić, kojima su u srijedu također pretraženi uredi i domovi.
U pretragama su, kako navodi policija, oduzeti kompjutori, laptopi i mobiteli. Ne navodeći imena istražitelji tvrde da je od 2014. do 11. listopada ove godine, “sukladno prethodnom dogovoru s 50–godišnjim vlasnikom nekretnina na području Brača, pet osoba svojim postupanjem omogućilo da suprotno zakonu ishodi najmanje pet rješenja o izvedenom stanju, kojim su legalizirane navodne građevine na zemljištima koja se nalaze izvan građevnog područja, a taj dio je prostornim planom označen kao zaštićeni prostor”.
Policija i Uskok navode da su osumnjičeni na zemljištima koje nije bilo građevinsko u vrijeme legalizacije lažno prikazivali da su na njima objekti i kasnije ih prodavali kao višestruko skuplje građevinsko zemljište. Upravo investitora Tonćija Kelama terete da je kupovao zemlju i provodio postupak ozakonjenja za objekte koji nikada nisu postojali te je kao vlasnik zemlju prodao, a u tome su mu pomogli ostali osumnjičenici.
Hina/ foto MD
