Nova godina povezana je ne samo s novim prilikama koje donosi, već i s brigama koje se u nju
prenose. Srednjoistočna Europa iza sebe je ostavila godinu koju su označili sukobi i ekonomska
nesigurnost, a 2024. dočekala sa skromnim očekivanjima. Istražujući percepciju regije o protekloj
godini i očekivanja za novu, CEPER je proveo anketu o tome smatraju li ispitanici 2023. godinu
prilično dobrom ili lošom za njihovu zemlju te očekuju li da će 2024. biti uglavnom dobra ili
problematična.
Dok je više od polovice ispitanika u 10 srednjoeuropskih zemalja izrazilo pesimistične prognoze za
2023. godinu, situacija se u 2024. mijenja s blagim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i
Srbiji većina ispitanika vjeruje da će ova godina biti dobra za njihovu zemlju. Ipak, 45 posto Hrvata
vjeruje da će i 2024. biti prilično loša godina.
Za srednjoeuropske zemlje prošla je godina bila razočaravajuća. Više od polovice ispitanika, osim u
Austriji i Crnoj Gori, smatralo je da je protekla godina bila prilično loša za njihovu zemlju. U Hrvatskoj
je čak 58 posto ispitanika ocijenilo 2023. prilično pesimistično. Slično mišljenje imaju Srbi, Mađari, Česi,
Poljaci i Rumunji gdje 55-69 posto ispitanika 2023. vidi kao pesimističnu godinu. Slovačka, Bugarska,
Sjeverna Makedonija i Slovenija najrazočaranije su zemlje u regiji, s više od 70% ispitanika koji su rekli
da je 2023. bila prilično loša za njihovu naciju. U Sloveniji je iznenađujuće visok postotak ispitanika
(82 posto) negativno ocijenio 2023. godinu. Drugim riječima, četiri petine Slovenaca proteklih 12 mjeseci
procijenili su sumornima. Austrija je jedina ispitana zemlja s ujednačenim stajalištem o 2023. –
otprilike jednak broj ispitanika ocijenio je 2023. dobrom i lošom godinom. Za razliku od svih dosad
spomenutih zemalja, mala, ali budućnosti okrenuta Crna Gora bila je jedina zemlja koja je imala
optimističnu procjenu 2023. godine – 66 posto Crnogoraca smatralo je da je 2023. bila prilično dobra
godina.
I dok se 2023. godina promatra s puno pesimizma, 2024. godina dočekana je sa skromnim optimizmom. U Austriji, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji apsolutna većina, a u Poljskoj relativna većina ispitanika, očekuje da će 2024. biti prilično dobra za njihove nacije. Crna Gora ostaje najoptimističnija zemlja i u ovom smislu – 67% Crnogoraca očekuje da će 2024. biti prilično dobra, što je 15% viši rezultat nego u Austriji.
U Hrvatskoj ispitanici nisu toliko optimistični. Njih 40% očekuje da će 2024. biti dobra. Ista situacija je i u Rumunjskoj gdje također 40% ispitanika 2024. vidi kao dobru godinu za njihovu zemlju, dok u Bugarskoj, Češkoj, Sjevernoj Makedoniji i Slovačko 30-39% ispitanika dijeli
jednako mišljenje. Slovenija ostaje najpesimističnija zemlja i po ovoj procjeni jer samo 26 posto ispitanika smatra da će 2024. biti dobra, a 67% ima mračna očekivanja. Drugim riječima, u 11 od 12 proučavanih zemalja barem jedna trećina ispitanika nada se dobroj 2024. godini.
Generalni zaključak pokazuje da je u svakoj ispitanoj zemlji značajno manje ispitanika očekivalo da će 2024. godina biti loša za njihove zemlje, u usporedbi s onima koji su smatrali da je 2023. godina bila prilično problematična. Na primjer, u Poljskoj je 62% ispitanika doživljavalo 2023. s razočaranjem, dok je samo 38% predviđalo da će 2024. biti loša godina (dok je 45% očekivalo da će godina biti dobra). Isto tako, u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj, broj ispitanika koji su dali prošloj godini mračan opis smanjen je za više od 20% kada je postavljeno pitanje o budućnosti. U Srbiji, Rumunjskoj i Sloveniji, 19-15%, u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, 14-13% manje ispitanika očekivalo je da će 2024. biti problematična, u usporedbi s onima koji su sumnjičavo ocijenili proteklu godinu. U Austriji 8%, a u Češkoj 7% manje ispitanika davalo je razočaravajuće prognoze o 2024. godini u usporedbi s onima koji su negativno ocijenili 2023. godinu.
Dakle zaključimo, iako su očekivanja u regiji skromna i suzdržana, predviđanja za 2024. ipak su optimistična.
Anketno istraživanje provedeno je u 12 zemalja u srednjoeuropskoj regiji: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 20. studenog i 21. prosinca 2023. Istraživanje je provedeno telefonski (uživo u Srbiji i Crnoj Gori) s 1 000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji je reprezentativan prema spolu, dobi i vrsti naselja.
CEPER je brend tvrtke CEPER Group GmbH. Akronim CEPER označava Srednjoeuropske Perspektive. CEPER-ovo stručno područje obuhvaća pitanja vezana uz srednju Europu, a tvrtka svojim klijentima pruža usluge praćenja medija, istraživanja tržišta i anketa javnog mnijenja iz regije.
M.D./foto M.D.
