Lokalne politike za mlade dotaknuli smo se u nekoliko navrata, pišući o radu Odbora za mlade, socijalnim mjerama, aktivnostima mladih…Međutim, radi se o kompleksnoj temi, a vizija gradske uprave po tom pitanju do sada se nije pokazala dovoljno jasnom i usmjerenom. Iako predsjednik Odbora za mlade, gradonačelnik Zoran Paunović vrlo se šturo i površno na jednoj od nedavnih sjednica Gradskog vijeća osvrnuo na ovu problematiku, pa smo pitanja uputili NLO-ovom vijećniku Petru Kelvišeru koji ima iskustvo rada s mladima od 2014.godine kroz razne programe i projekte.
U intervjuu s vijećnikom Kelvišerom pročitajte što ocjenjuje lošim na lokalnoj razini, što bi se po njemu moglo poboljšati, i koje sugestije za poboljšanje lokalnih politika za mlade nudi.
Kakvom ocjenjujete lokalnu politiku za mlade?
Kao i kod većine ostalih resornih politika na lokalnoj razini, i javna politika za mlade više je deklarativne, a manje operativne prirode. Naime, aktualna gradska vlast već neko vrijeme najavljuje strategiju lokalne politike za mlade, no njezine rezultate još uvijek ne vidimo. U pisanom odgovoru na moje pitanje na sjednici Gradskog vijeća vezano uz rad Odbora za mlade, gradonačelnik je naveo niz edukativnih i savjetodavnih aktivnosti u kojima je sudjelovao Odbor za mlade, no ništa od toga još uvijek nije implementirano u neku konkretnu i vidljivu politiku. S obzirom na njegovu najavu sljedećih aktivnosti, nadam se kako sve navedeno neće ipak ostati samo dobar PR i reakcija na javnu kritiku upućenu gradskoj vlasti.
Kakva su vaša iskustva kroz udrugu Ruke za bolju Makarsku i angažman s mladima
– što im najviše nedostaje?
Moja iskustva u radu s mladima sežu u 2014. i provedbu projekta Mladi u lokalnoj zajednici, financiranog od strane British Councila. Cilj ovog projekta, koji je kasnije prerastao u jedan od tri programa udruge Ruke za bolju Makarsku, odnosio se na aktivnije uključenje mladih u kreiranje javnih politika kroz osnivanje Savjeta mladih i osmišljavanje inicijativa vezanih za rješavanje problema mladih u našem gradu. Bio je je to temelj za daljnje razvijanje različitih projekata usmjerenih prema podršci i osnaživanju mladih kao što su Građanski i inkubator (neformalna edukacija iz područja građanskog odgoja i obrazovanja), Abeceda aktivnog građanstva (analiza, istraživanje i zagovaranje politika za mlade), Info centar za mlade (organizirano informiranje i savjetovanje mladih), te EUdukacija (informiranje i edukacija djece i mladih o različitim aspektima članstva u EU).
Gdje ste stekli najvrjednije iskustvo?
Najveće iskustvo u radu s mladima stekao sam 2016. kao partner Gradu Makarska u jednogodišnjoj izradi Lokalnog programa djelovanja za mlade Grada Makarska kao strateškog dokumenta za provedbu javne politike za mlade na lokalnoj razini. Ovdje također moram spomenuti projekt Lajkaj petkom, pokrenut od strane udruga Rockatansky i Ruke za bolju Makarsku s ciljem osmišljavanja kvalitetnog provođenja slobodnog vremena za mlade između 13 i 17 godina koji do tada nisu imali prostor i sadržaj primjeren njihovom uzrastu. Kroz sve navedene programe i projekte pokazala se nasušna potreba za osmišljavanjem i provedbom organizirane brige za mlade u kojoj se iste ne bi promatralo kao društveni problem, već kao društveni resurs.
Jesu li mladi zapravo marginalizirana skupina i ako da, s kojih aspekata biste poduprli tu tezu?
Nedostaci formalnog obrazovanja, neizvjesna mogućnost zapošljavanja, otežano
socioekonomsko osamostaljivanje te slabo uključivanje u procese društvenog i političkog odlučivanja, samo su neki od problema s kojima se susreću mladi u Makarskoj. Bilo da završetkom srednjoškolskog obrazovanja ostaju u Makarskoj ili se nakon završenog studija vraćaju u matični grad, mladi ne pokazuju dovoljno zanimanja za aktivno uključenje u osmišljavanje javnih politika. S druge strane, samo društvo nema puno sluha za potrebe mladih, što u konačnici rezultira zatvorenim krugom besperspektivnosti života mlađe populacije na području jedne mikro sredine kao što je Makarska. Drugim riječima, radi se o ustaljenoj društvenoj paradigmi u kojoj mladi ostaju na periferiji društva te im se nedovoljno pomaže u njihovom samostalnom osmišljavanju strateških planova vezanih za sadržajniji i perspektivniji život u lokalnoj zajednici.
Radi li Odbor za mlade svoj posao i kako komentirate činjenicu da su neki članovi
Odbora dali ostavku?
Već od samog osnutka Odbora za mlade u travnju prošle godine javno sam postavljao pitanja o svrsi njegova postojanja i djelovanja. Smatram kako je Grad umjesto Odbora za mlade kao savjetodavnog tijela gradonačelnika trebao osnovati Savjet mladih kao savjetodavno tijelo Gradskog vijeća u kojem bi djelovali kandidirani predstavnici škola, udruga i pomladaka političkih stranaka koje biraju gradski vijećnici. Ovako je sve spalo na uski krug gradonačelnikovih ljudi s njim na čelu, pa ispada da gradonačelnik sam sebe savjetuje.
Nažalost, o radu Odbora za mlade saznajem samo iz medija i službenih odgovora sa sjednica Gradskog vijeća. Prema gradonačelnikovim riječima, Odbor radi bez ikakvih problema, no ostavke nekih njegovih članova svjedoče kako Odbor ipak još uvijek nema konkretan program rada te njegovi članovi nisu dovoljno zainteresirani za veći angažman u njemu. Da bi se uopće počelo s osmišljavanjem politike za mlade treba prepoznati stavove i potrebe mladih.
Međutim, iz nedavnog razgovora kojeg ste napravili s Jakšom Jurasovićem vidimo da isti ne može navesti probleme koje ističu mladi u našem gradu jer ih očito nije ni ispitivao. Sve to dokazuje da Odbor ne radi dobro.
Može li se i kakvim mjerama po vama ekonomski osnažiti tu skupinu s pozicije
jedinice lokalne uprave?
Javna politika za mlade (youth policy) na lokalnoj razini treba se temeljiti na nekoliko prioritetnih područja. Npr. za unaprjeđenje obrazovanja potrebna je kvalitetna provedba građanskog odgoja i obrazovanja, uz stvaranje preduvjeta za uvođenje novih obrazovnih programa u srednjim školama, čvršće povezanih s gibanjima na tržištu rada. Tu spada i unaprjeđenje kulturne djelatnosti škola provedbom programa medijske pismenosti i
stvaralaštva mladih, organizacijom školskih kulturnih događanja te pokretanjem javno-
zagovaračke platforme s ciljem općeg poboljšanja srednjoškolskog sustava obrazovanja.
Područje zapošljavanja i poduzetništva vezano je uz uključivanje mladih u tržište rada kroz njihovo poticanje na aktivno traženje posla, pokretanje programa „Poduzetnički inkubator“ i razvijanje koncepta društvenog poduzetništva. Unaprjeđenje socijalne zaštite i uključivanja odnosi se na razvijanje savjetodavnih, edukativnih i informativnih programa s ciljem osiguranja osobnog i profesionalnog razvoja mladih u riziku od socijalne isključenosti te uključivanje mladih osoba s invaliditetom u društvo. Područje zdravlja i zdravstvene zaštite mladih unaprijedilo bi se razvijanjem preventivnih programa u obje srednje škole kao i onih potaknutih od strane organizacija civilnog društva i Grada Makarska.
Aktivno sudjelovanje mladih i njihova politička participacija vezani su uz osnaživanje rada Vijeća učenika i Odbora za mlade te promoviranje volontiranja mladih. Za to je potrebno razvijati poticajno okruženje za rad i djelovanje udruga koje rade s mladima kroz njihovu edukaciju, osiguravanje projektnih, programskih i institucionalnih podrški te dodjeljivanje gradskih prostora za rad udruga. U navedeno područje spada i razvijanje sustava informiranja i savjetovanja mladih kroz osnivanje i pokretanje u rad lokalnog info-centara za mlade.
Vidite li i očekujete u narednim godinama iskorak glede (kulturne) infrastrukture za
mlade?
U prijedlogu gradskog proračuna za 2023. kojeg je NLO podržao osigurana su sredstva za adaptaciju nekoliko gradskih prostora koji bi trebali poslužiti društveno-javnoj svrsi. Nadam se da će nešto od toga biti usmjereno i prema mladima kroz uspostavu javnog suradničkog prostora za provođenje sportskih, kulturnih, obrazovnih i sličnih programa na dobrobit zajednice u kojoj mladi žive. Grad bi trebao snažnije podržavati ustanove i već postojeće
udruge za mlade koje svojim djelovanjem potiču sudjelovanje mladih u društvenom
odlučivanju te im nude informiranje i obrazovanje. Uz to je važno podupirati i sufinancirati osnivanje i rad novih udruga mladih i za mlade kao i svih budućih inicijativa i neformalnih skupina mladih na našem području.
Koliki je značaj aktivnosti Udruge studenata i što nam to govori?
Udruga studenata Makarske rivijere dobar je primjer aktivizma i samoorganizacije mladih u vremenu kada je mlade sve teže zainteresirati za takvo nešto. Posebno me raduje činjenica što su inicijatori ponovnog pokretanja ove udruge ujedno i prva generacija polaznika radionica iz područja aktivizma mladih koje sam svojevremeno provodio u udruzi Ruke za bolju Makarsku. Vjerujem kako je to bila dobra podloga za sadašnji rad udruge koja svoj program konstantno nadograđuje raznim sadržajima za mlade te želi aktivno zastupati stavove i potrebe studentske populacije. O tome, između ostalog svjedoče i nagrade koje je udruga dobila za svoj volonterski rad. Siguran sam kako će to iskustvo mnogi članovi udruge iskoristiti u svom daljnjem profesionalnom životu te će svoje mjesto u udruzi naći svaka nova generacija makarskih studenata.
Jesu li mladi trebali biti uključeni u izradu strategije kulturnog turizma?
S obzirom da je Strateški plan razvoja kulturnog turizma dokument koji na vrlo fluidan način miješa kulturni turizam i institucionalnu kulturu, Grad kao naručitelj i MUZE kao izrađivač Plana možda su i trebali u prvoj fazi prikupljanja podataka uključiti i mlade. No, tu se postavlja pitanje tko bi zastupao njihove stavove i potrebe? Možda bi se mladi i očitovali o konačnom prijedlogu Plana da je isti bio upućen u proceduru javnog savjetovanja. U svakom slučaju mlade bi svakako trebalo uključiti u kreiranje njima primjerenih kulturnih sadržaja kroz osiguravanje financijske i logističke potpore za njihovo odvijanje u okviru rada klubova za mlade kao i samog uključenja mladih u osmišljavanje kulturne politike na lokalnoj razini.
I.Ćirak/ foto O.Franić
