Po vrijednostima indeksa razvijenosti koji se uzimaju kao nekakav prosjek društveno-gospodarskih pokazatelja grad Makarska nalazi se među 10 posto najboljih. Naime, Makarska je na 52. mjestu, ispred gradova poput Splita ili Pule, a ukupan broj jedinica lokalne samouprave je 556. Kako je Makarska završila u “biranom” društvu, zajedno sa Dubrovnikom, Zadrom, Samoborom, Hvarom te općinama i gradovima u Istri?
Po šest pokazatelja čiji je prosjek Makarskoj donio prosjek od 108,732, vrlo blizak općinama Vižinada i Dugo Selo, koje su također u najvišoj osmoj skupini. Prvi pokazatelj je prosječni dohodak po stanovniku koji iznosi 37.852 eura, a drugi prosječni izvorni prihod po stanovniku od 6649 eura. Stopa nezaposlenosti iznosi 0,0667, a opće kretanje 97,05. Potonje predstavlja omjer broja stanovnika u desetogodišnjem razdoblju gdje je pad malen. Indeks starenja iznosi 136,40, a stopa obrazovanosti (VSS od 20-65 po broju stanovnika) iznosi 29,29.
Visoko se drži i Baška Voda koja je na 87. mjestu te u nešto nižoj, sedmoj skupini. Brela su također u sedmoj skupini, samo nešto iznad 100. mjesta, pozicioniravši se na 103. mjesto. Tučepi su u istom “timu” na 121. mjestu.
Za razliku od ovih prilično stabilnih sredina koje prate razvoj ostatka Hrvatske južne općine rivijere pripovijedaju jednu posve drugu priču. Iako su dio negdašnjeg dobro poznatog brenda Makarska rivijera koji je i danas uvriježen, Podgora je izašla iz razvijene ekipe u sedmoj skupini i pala na čak peto mjesto. Naime, Podgora je na 217. mjestu, nominalno i dalje među iznadprosječno razvijenima, no sa strmoglavnim padom prema dolje. Između ostaloga toga ju je stajalo opće kretanje stanovništva (pad broja stanovnika), te indeks starenja koji iznosi čak 271.50, što znači da je općina debelo u procesu starenja.
Najtužnija priča je iz Gradca, općine koja se silno trudi oko demografskih mjera i razvojnih projekata, međutim, unatoč tomu je pala ispod crte! Naime, Gradac se nalazi na 357. mjestu, u društvu Imotskog, Knina, Muća…U trećoj je skupini i među četvrtinom najnerazvijenijih jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj. Iako se stanovnici bave turizmom i iako općinska vlast nastoji oko pomlađivanja stanovništva i jačanja gospodarstva, to im nije pomoglo u odljevu i starenju stanovništva. Proces starenja je sličan kao u Podgori, dok je odljev dosta veći.
Činjenica da je Podgora pala na peto mjesto, a Gradac na treće pomoći će im doduše u jednome: dobivat će veći broj bodova na natječajima kojima općine s visokim stupnjem razvijenosti često nemaju što tražiti. Što se tiče same činjenice da su u društvu gospodarski slabijih općina, to je posebno tužna priča.
Ako se u Hrvatskoj teži izjednačavanju razvijenosti, pa se one ispodprosječne pomaže izravnim dodjelama pomoći, koje su to mjere koje bi pomogle da se 60-ak kilometara duga Makarska rivijera ipak malo bolje gospodarski i društveno izbalansira. Makarska u vrhu među najboljih 10 posto, Gradac u donjoj četvrtini, a udaljenost svega – 40-ak kilometara.
Ivona Ćirak /foto M.D.
