Iako je plan cijepljenja prema kojem bi Hrvatska do svibnja trebala procijepiti 70 posto populacije već u startu zvučao ambiciozno, sada je već prilično izvjesno da Hrvatska zbog nedostatka cjepiva taj cilj neće postići u tako kratkom roku.
Prof. dr. Zlatko Trobonjača s Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci smatra da Hrvatska do ljeta sa sadašnjom dinamikom cijepljenja neće dostići ni 50 posto procijepljenosti populacije.
Otimanje cjepiva
– Ako nam je za kolektivni imunitet potrebno 70 posto zaštićenosti, no to znači da bi trebalo cijepiti preko 70 posto populacije da to postignemo jer, kao što znamo, oko pet posto slučaja je nereaktivnih, a s AstraZenecom je to i više, što znači da treba procijepiti preko 80 posto ljudi da bi se postigao kolektivni imunitet od 70 posto. Također znamo da preko 10 posto ljudi koji prebole COVID-19 ne razviju kvalitetnu imunost i po toj logici se mogu ponovo zaraziti novim virusom, što je također jedan rizik. Kad računate da u Hrvatskoj živi četiri milijuna ljudi, a 70 posto je oko 2,8 milijuna ljudi, trebalo bi cijepiti oko tri milijuna ljudi da postignemo kolektivnu imunost na razini Hrvatske, ističe Trobonjača za Novi list.
Prema njegovu mišljenju, zabrinjavajuće je što slaba procijepljenost otvara mogućnost ponovnom rasplamsavanju epidemije sljedeće jeseni. Tu je i turistička sezona, koja bi u zemlji koja ima slabu kolektivnu imunost mogla biti ozbiljno ugrožena.
– Ono što je za nas bitno je i turistička sezona, znamo koliko ovisimo o turizmu i ako epidemiju ne budemo imali pod kontrolom na ljeto, onda je jasno da mi nećemo biti tržište na koje će druge zemlje dozvoljavati da njihovi turisti idu, što može predstavljati velik problem. Ako ne budemo imali donekle kvalitetan imunitet i oko 40 do 50 posto populacije ne bude imuno, najesen možemo ponovo očekivati rasplamsavanje epidemije. Možda ne u ovom opsegu kakva je bila ove jeseni, ali manja epidemija mogla bi se rasplamsati. Sve ovo može se spriječiti odgovarajućom dinamikom cijepljenja, a to bi trebalo biti barem deset tisuća cijepljenih dnevno, ako ne i 15 do 20 tisuća. Ako bismo do početka srpnja željeli imati imunost 50 posto populacije, trebalo bi biti imuno preko dva milijuna ljudi. Kad podijelite dva milijuna ljudi na tih 150 dana koliko je preostalo do srpnja, dobit ćete broj koliko bismo na dnevnoj razini ljudi trebali cijepiti da ispunimo tu kvotu. S ovom dinamikom cijepljenja koju sad imamo jasno je da će to biti nemoguće. Pretpostavljamo i da bi i cjepivo Johnson&Johnson moglo biti odobreno u veljači, a to je jedino cjepivo koje se aplicira u samo jednoj dozi. No sva ostala cjepiva dolaze u dvjema dozama što znači da nama za procjepljivanje dva milijuna ljudi treba isporučiti četiri milijuna doza cjepiva. To je do ljeta nemoguće i moramo odmah reći da se to sigurno neće dogoditi, jasan je Trobonjača.
Sve su glasnija i razmišljanja da je AstraZeneca, čije se cjepivo od prosinca aplicira u Velikoj Britaniji, zapravo prodala doze trećim zemljama. Spominje se i verzija da je to kazna Europskoj uniji, koja još nije odobrila njihovo cjepivo.
– I naš je premijer neki dan spominjao otimanje cjepiva i vjerojatno se događa da bogate zemlje dolaze kod farmaceutskih kompanija i nude više novca za istu količinu cjepiva. Ja ne znam kakvi su to ugovori koje smo mi potpisali i smiju li to kompanije raditi, no meni se čini da ne smiju. Ako već imate potpisan predugovor za određenu količinu cjepiva, nisam siguran da se to cjepivo može preusmjeriti drugim zemljama koje više plate, no čini mi se da se to događa, što je jako loše za nas – govori Trobonjača .
M.D.
