Povodom Svjetskog dana štednje u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je okrugli stol na kojem se govorilo o makroekonomskom okviru i aktualnim trendovima po pitanju različitih oblika štednje i ulaganja, s posebnim naglaskom na stanje depozita po županijama. Istaknuta je važnost kontinuiranog unaprjeđenja financijske pismenosti u društvu, posebno mladih.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja predstavio je Analize depozita sektora kućanstava po županijama. Prošle godine naglašen je rast depozita kućanstava, kada je godišnja stopa prešla 13 posto, iako u promijenjenim okolnostima realnog pada plaća zbog izuzetno visoke inflacije te uz i nadalje vrlo niske pasivne kamatne stope banaka na depozite.
“U dvije godine, u 2021. i 2022. ukupni depoziti sektora kućanstava deponirani u bankama povećali su se za 7,3 milijarde eura odnosno za 24,4 posto. Na samom kraju 2022. bio je vidljiviji skok položene vrijednosti depozita zbog pripreme za konverziju od 1. siječnja odnosno promjene nacionalne valute u euro. No, odmah nakon konverzije se taj rast anulirao budući da su kućanstva podigla dio konvertiranih depozita, a odljevu depozita je pridonijela i emisija ‘narodne’ obveznice u ožujku”, rekao je Šaravanja.
Ako se gleda štednja na županijskoj razini po glavi stanovnika, vidljiv je utjecaj turizma, “prve gospodarske grane u RH” koja omogućuje širem broju kućanstava akumulaciju kapitala, što se vidi i po udjelima i razinama štednje na županijskoj razini.
Direktorica direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a Maja Bukovšak, istaknula je kako sve brži rast dohodaka i usporavanje inflacije omogućuju kućanstvima postupno obnavljanje štednje.
“Pritom se štednja i dalje dominantno usmjerava u depozite na tekućim računima, unatoč rastu kamatnih stopa na oročene depozite, a još su uvijek snažna i ulaganja u nekretnine”, kazala je Bukovšak.
Govoreći o aktivnostima HGK u području financijske pismenosti, Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize HGK istaknula je kako je kroz aktivnosti Komore u ovoj godini do sada obuhvaćeno više od 1.100 učenika i profesora srednjih škola u šest gradova te studenata na pet fakulteta. Teme koje posebno zanimaju mlade su održive financije, digitalizacija financijskih usluga i kriptoimovina.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), istaknuo je da posljednji rezultati istraživanja financijske pismenosti u Hrvatskoj govore da je čak 95 posto ispitanih građana svjesno utjecaja inflacije na njihov život. Iako samo 25 posto građana živi za danas, ne misleći na budućnost, ipak njih 33 posto radije troši novac nego dugoročno štedi.
“Inflacija je neminovno utjecala na mogućnost štednje kod dijela stanovništva, ali je važno kroz programe financijskih edukacija nastaviti educirati, a posebno mlađe generacije o važnosti osobne dugoročne štednje kako bi u mirovini ostvarili svoje pravo na dostojanstven život. Gotovo cijela Europska unija susreće se s velikim izazovom starenja stanovništva i štednju trebamo primarno promatrati kao naviku koju njegujemo od što ranije dobi. Također, važno nam je i da mladi prepoznaju sve rizike ulaganja koja su im se putem društvenih mreža nude uz obećanja visoke zarade i da ne nasjedaju lako na financijske prijevare putem interneta. Sve je to dio znanja koji je potreban novim generacijama kada govorimo o štednji za njihovu budućnost“, kazao je Žigman.
U panel raspravi o štednji u aktualnim uvjetima i značaju financijske pismenosti sudjelovali su Ivan Jandrić, član Uprave, Addiko bank te predsjednik Udruženja banaka i drugih financijskih institucija HGK, Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te predsjednica Grupacije mirovinskih fondova HGK, Goran Banjanin, član Uprave, ZB investa, Ivana Žepić, načelnica Sektora za financijska tržišta i financijsku pismenost u Ministarstvu financija te Tomislav Gračan, član Uprave Zagrebačke burze.
Zaključeno je kako je rast depozita građana u bankama očekivan, ali da je ipak iznenađujuća količina novca koja je u sustav ušla kroz konverziju kune u euro. To što ni visoka stopa inflacije nije odvratila građane od štednje u bankama objašnjeno je inercijom odnosno, kako je rečeno, “prirodnim stanjem” kada je u pitanju štednja u RH.
Pozitivnao je što među ukupno 45 tisuća ulagatelja u narodnu obveznicu bilo 17 tisuća novih. Inicijalne javne ponude (IPO-i) također bi mogle probuditi interes mladih ulagača prema tržištu kapitala, ali ih zadnjih godina nije bilo puno. S obzirom na to da aktualni geopolitički trenutak nije idealan, teško je očekivati da će u skoroj budućnosti biti značajnijeg interesa domaćih kompanija za izlazak na burzu, međutim i sada ima dosta prilika za ulaganje na Burzi. Istaknutao je kako je kod donošenja odluka o ulaganjima potrebno razmišljati dugoročno te je naglašena važnost edukacije, a poglavito da je i dalje jako važno raditi na financijskom opismenjavanju mladih.
Izvor: HGK
