Grad Makarska je u lipnju prošle godine donio Odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana, koji je apsolutna nužnost ako se prostor želi zašititi i u grafičkom dijelu. Naime, izmjene tekstualnih odredbi donesene u prosincu 2023. godine, posebica zabrana višestambene izgradnje, etažiranja i izgradnje aparthotela, došle su kao dobrodošli predah od nabujale gradnje kojoj se “požarnim mjerama”, kako su rekli i sami predstavnici vlasti, željelo stati u kraj. Međutim, generirale su i neke negativne učinke. Zahtjevi za dozvolama podivljali su tijekom 2022. i 2023. godine, kada se već “kuhao” restriktivni plan, pa je tada, kako kaže i sam gradonačelnik Zoran Paunović, izdano više dozvola nego u periodu od 2015. do 2022. godine.
Nažalost, zbog ozbiljnih propusta u izradi plana, za što je Grad Makarska 2021. angažirao tek osnovanu firmu – izrađivača, plan je dvaput na korekciju vraćao županijski Zavod za prostorno uređenje, a kasnije i Ministarstvo graditeljstva. Izmjene plana startale su s odlukom još u srpnju 2021. godine, a usvojene su skoro dvije i pol godine poslije. Ministarstvo je 23. veljače, podsjetimo, kao glavne nedostatke navelo: neusklađenost plana sa samom odlukom u izradi, neusklađenost za županijskim planom, kao i neusklađenost sa zakonom. Cijeli se ovaj proces značajno oduljio i zbog loše suradnje sa županijskim Zavodom za prostorno uređenje čije primjedbe nisu bile nikakva politička opstrukcija nego zakonska obveza.
U svakom slučaju, u lipnju 2024. godine Gradsko vijeće donosi odluku o pokretanju izmjena i dopuna plana, ovog puta i u grafičkom dijelu. Gradonačelnik je ovaj prostornoplanski dokument u više navrata nazvao “pravim” planom koji će se temeljiti na strateškim dokumentima među kojima kao najvažniji treba istaknuti Studiju turistički nosivih kapaciteta. Međutim, kako doznajemo od resornog Ministarstva, nakon godinu dana – nemaju pojma o pokretanju izmjena.
– Tijekom 2024. i 2025. godine Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nije zaprimilo zahtjev za izdavanje suglasnosti na Konačni prijedlog izmjena i dopuna plana, niti imamo saznanja da je u tijeku izrada izmjena i dopuna navedenog plana, odgovorili su nam na upit.
Petar Matković, ravnatelj Javne ustanove za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije, kazao nam je kako je postupak započet u sustavu e-Planovi. – Ono što je za sada vidljivo u samom postupku jest da je donesen Prijedlog odluke o izradi, kazao je Matković.
Uz navedenog se da zaključiti kako smo i dalje na početku, no srećom ne posve. Naime, u međuvremenu, od donošenja odluke o pokretanju izmjene prošle godine, donesena je i Odluka o započinjanju postupka ocjene o procjeni utjecaja na okoliš (prosinac 2024.godine). Međutim, od Grada Makarske nismo dobili odgovor na pitanje o tome je li izabran izvođač za neku od tih odluka, u kojoj su fazi izmjene, te koje suglasnosti je dobio Grad. Ovaj jednostavni upit smo poslali 5. svibnja.
U međuvremenu je gradonačelnik, u okviru kampanje, načelno i politički govorio o izmjenama plana, no nije dao nijednu novu informaciju u odnosu na najavljeno u lipnju 2024. godine. Naime, Grad Makarska je već po pribavljenom mišljenju UO za zaštitu okoliša mogao donijeti odluku o donošenju studije, no to je učinjeno tek pola godine poslije. Jesu li sva tijela dala svoje mišljenje, ne znamo, jer odgovor nam može dati samo Grad Makarska, ali javnost nema apsolutno nikakvu informaciju niti o tome je li angažiran izrađivač studije i plana.
Kako nam pojašnjava Matković iz Županije, ako je postavljen uvjet od nadležnog odjela za zaštitu okoliša, onda se zajedno s planom radi i studija.
Nije zgorega podsjetiti zašto je važno ubrzati donošenje plana i javnosti reći dokle se došlo nakon godinu dana. A za to je najbolje baciti oko na odluku donesenu u lipnju 2024. godine te razloge donošenja.
Osim usklađivanja sa zakonom te županijskim planom, javnost će najviše zanimati određivanje novih prostorno planskih rješenja. Nužno je i korigiranje Plana obzirom na usklađivanje s planom više razine, te neusklađenosti naročito vezane za područje Biloševac, djelomično i za područje Platno. Jasno je kako Platno dakle uopće nije riješeno stavljanjem spornog UPU Platno van snage.
Navodi se u razlozima donošenja novog plana i redefiniranje građevinskih područja koja su od zadnjih izrađenih kartografskih priloga u kojima su označena kao “neizgrađena”, u međuvremenu do danas postala izgrađena, revizija “neuređenih građevinskih područja naselja”, precizno definiranje granica zona namjene…
Ističe se i revidiranje mogućnosti prenamjene pojedinih zona ili dijelova zona u cilju zadovoljenja šireg javnog interesa u cilju podizanja kvalitete života šire društvene zajednice. Nadalje, navode kao cilj i sagledavanje potrebe obveze donošenja urbanističkog plana uređenja za određena područja nedovoljno planski artikulirana postojećim Planom, sagledavanje potrebe obveze donošenja urbanističkog plana uređenja za određeno područje planirano za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju…
Da trenutni plan nije konačno rješenje potvrđuje i potreba za razmatranjem definiranja zoninga obzirom na dozvoljenu katnost građevina.
A da se od Platna kao sportsko-rekreacijske zone, unatoč stavljanju UPU-a Platno van snage ne odustaje, pokazuje i potreba za “redefiniranjem uvjeta, sadržaja i obuhvata sportsko-rekreativne zone Platno”. Platno i dalje ostaje otvorena priča dok se ne izmijeni plan, budući je namjena i dalje ista. Redefiniranje je objašnjeno na sjednici Gradskog vijeća, a narativ koji je jasno dao do znanja da se namjena ostavlja ista, dok se obuhvat minimalno smanjuje nekako je prošla ispod radara u javnosti.
Podsjetimo, gradska vlast je tad predložila sljedeće – naručiti još jedan arhitektonsko-urbanistički natječaj, propitati mogućnost zadržavanja sportsko-rekreacijske namjene, i ići na “minimalno invazivni pristup i uz održivi urbanizam s maksimalnim očuvanjem zelenih površina, te ići na arhitektonski kvalitetno primišljenu zelenu izgradnju primjerenu tom prostoru”.
Upravo zbog činjenice da je Platno i dalje otvoreno, unatoč tomu što je javnost jasno dala do znanja što misli o tamošnjim sadržajima, tadašnja vijećnica NLO-a Ivana Miočević Franić u nekoliko je navrata inzistirala na izradi elaborata potrebnog za pokretanje studije.
To se nije dogodilo, ali se dogodilo da je gradonačelnik Paunović u međuvremenu naručio projekt šetnice kroz Osejavu duge četiri kilometra, o kojoj javnost još uvijek ne zna ništa budući se projekt i dalje taji s objašnjenjima kako je mjesecima na doradi.
Da bi postupak mogao zaista jako dugo trajati, pokazuje i činjenica da je navedeno čak 67 javnopravnih tijela koja bi trebala dati zeleno svjetlo! Primjerice, umjesto da se adresira Ministarstvo poljoprivrede, čime bi se olakšao postupak, navedeno je pet tijela unutar istog ministarstva, a telekomunikacijske tvrtke obično se adresiraju samo na HAKOM. Druga pak otegotna okolnost koja bi mogla oduljiti postupak jest pokušaj Grada Makarska da izradu prostorno-planske dokumentacije osigura iz EU fondova, što je nepotrebno odugovlačenje, a ne štedljivost.
Nepotrebno jer sveobuhvatne izmjene plana treba što prije rješavati jer su jedino rješenje za spas makarskog prostora.
Ivona Ćirak /foto MD
