Prema podacima eVisitora za prvih sedam mjeseci 2024. godine, u gradu Makarska ostvareno je 903.942 noćenja. Nedostaje, naime, vrlo malo da se dosegne milijunto noćenje, što obično bude u prvih deset dana kolovoza. U odnosu na prošlu godinu radi se o porastu od 3,2 posto, što u apsolutnim brojkama nije zanemarivo, budući se radi o preko 28 tisuća noćenja.
Plus je vidljiv i u dolascima. Od 1. siječnja do 31. srpnja ove godine ostvareno je 175.554 dolazaka, a porast je sličan kao i kod noćenja – 3,18 posto više u odnosu na 2023. godinu. Hoteli koji su ostvarili trećinu noćenja bilježe plus od preko 4 posto, a privatni smještaj 3,5 posto. U obiteljskom smještaju ostvareno je preko 53 posto noćenja.
Da nam se definitivno događa produljenje turističke sezone, vidi se još bolje po usporedbi s 2022. godinom. U odnosu na prvih sedam mjeseci zadnje pandemijske godine ostvaren je rast noćenja od skoro 7 posto te 8,5 posto u dolascima. No s obzirom da je ovo bila godina u kojoj još nije službeno proglašen završetak pandemije te je ujedno započeo rat u Ukrajini, logično je da predsezona nije počela rano kao ove godine u kojoj je bilo otvoreno puno više hotelskih kapaciteta.
Ono čime se definitivno treba pozabaviti buduća čelna osoba Turističke zajednice, zajedno s gradskom vlašću, jesu trendovi koji su vidljivi po pitanju strukture gostiju. Činjenica da je Ukrajina u srpnju “zasjela” na visoko treće mjesto, a u prvih sedam mjeseci je na sedmom, pitanje je trenutne geopolitičke situacije. Eventualno se ovaj uvjetno kazano fenomen može tumačiti na način da bi nam sezona bila znatno lošija da nema Ukrajinaca. No tendencije vezane za nekad tradicionalna tržišta svakako su puno relevantnije i puno nam više govore o gibanjima na emitivnim tržištima.
Naime, prvo mjesto u sedam mjeseci 2024. godine drže Bosanci i Hercegovci, i to za 16,3 posto u odnosu na lanipo ostvarenim noćenjima i skoro 29 posto u odnosu na prvih sedam mjeseci 2022. godine. U apsolutnim brojkama radi se o preko 28 tisuća noćenja, što je ekvivalent onome što je ostvarilo austrijsko ili pak slovensko tržište od siječnja do kraja srpnja!
Već smo pisali da je BiH tržište u ekspanziji, a brojke za prvih sedam mjeseci na to udaraju svojevrsni pečat. Primjećuje li to lokalni establišment, ako primjećuje što čini da bi tim turistima boravak bio ugodniji, a ako pak ne primjećuje, zašto ne primjećuje? Definitivno nešto što zaslužuje posebnu temu.
Ono što drugo upada u oči jest činjenica da je 2022. godine prvo mjesto zauzimala Poljska. Ne može se reći da imamo bitan pad jer u odnosu na prošlu godinu to definitivno nije (plus od 4 posto u noćenjima), ali usporedi li se s 2022. godinom, vidi se osipanje od 2,5 posto.
Važnija i očiglednija promjena koja se uočava jest značajan pad noćenja i dolazaka s njemačkog tržišta, što s obzirom na krizu nije neočekivano. No u samo dvije godine broj noćenja opao je za 20 posto. Nijemci su još pretprošle godine bili na visokom drugom mjestu, a sad su pali na uvjerljivo treće mjesto.
Česi nas od pandemije očito sve više zaobilaze, što dobrim dijelom ima veze s cijenama i dosta jeftinijim konkurentskim destinacijama. U odnosu na lani pali su za 23 posto, a u usporedbi s 2022. godino za čak 40 posto! Te su godine bili na petom mjestu u statistici za prvih sedam mjeseci, dok su sad tek na osmom mjestu. Ostvarili su preko 20 tisuća manje noćenja u usporedbi s pretprošlom godinom, što otprilike odgovara ukupno ostvarenim noćenjima od siječnja do srpnja od strane srpskog tržišta.
Srbi nas znato više biraju i kad se pogleda 2022. godina; ove su godine turisti iz Srbije ostvarili čak 40 posto više noćenja.
Ono što nam u apsolutnim brojkama puno znači jest očiti povratak gostiju iz Švedske, odakle se bilježi porast od 13,6 posto u odnosu na prošlu i čak 37,5 posto u odnosu na 2022. godinu koja je ovo tržište dobro protresla u pandemiji u smislu da se kod nas to odrazilo na turističke minuse. I lani i ove godine su, naime, na visokom četvrtom mjestu po broju noćenja i dolazaka.
Domaće je tržište također u porastu iz godine u godinu, a u usporedbi s prošlom godinom radi se o plusu od čak 12,5 posto.
Sumiramo li brojke za prvih sedam mjeseci i bacimo oko na protekle godine, očito je sljedeće: prvo, Ukrajinci nam zbilja značajno potpomažu turistički promet, drugo, područje bivše Jugoslavije s velikim naglaskom na BiH očito ne smetaju napisi o visokim cijenama te po svemu sudeći netko odgovoran treba potražiti glavne motive dolaska s ovog tržišta. Treće, tržišta koja su nas spašavala dugi niz godina poslije Domovinskog rata (češko i njemačko) očito se prebacuju u neke druge destinacije. Vrijedi spomenuti da Poljake treba zadržati, a uz ove goste koji većim dijelom dolaze automobilima, tu su ponovno sve brojniji avio-gosti koji stižu iz Švedske i koji su sad već na čvrstom četvrtom mjestu.
piše: Ivona Ćirak /foto M.D.
