Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama, 22- rujna, obilježavamo u spomen na krvoproliće koje se desilo na Općinskom sudu u Zagrebu prilikom brakorazvodne parnice.
Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama jedan je od najsustavnijih i najčešćih oblika kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj, a osim fizičkog nasilja, nerijetko je riječ i o ekonomskom, emocionalnom i seksualnom zlostavljanju. Iako Hrvatska ima razvijen zakonodavni, strateški i institucionalni okvir za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova te suzbijanje rodno utemeljenog nasilja broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u posljednjih 7 godina se gotovo utrostručio. 79 % žrtava čine žene, a posebno zabrinjava sve veća brutalnost počinitelja.
Ključno pitanje je pravilna primjena postojećih propisa, te prije svega nužno razumijevanje od strane svih dionika, kao i njihova kontinuirana edukacija. Karika koja najčešće nedostaje u sustavu jest prevencija nasilja. Bez uvođenja obrazovanja za rodnu ravnopravnost i sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja u odgojno obrazovni sustav i dalje će nasilje biti društveno prihvatljivo, a dokazani nasilnici ostat će ugledni građani..
Izvješće Europske komisije o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije pokazuje napredak u borbi protiv obiteljskog nasilja, ali i brojne slabosti sprečavanja drugih oblika rodnog nasilja. Hrvatska sa samo 25 sigurnih kuća s ukupno 346 kreveta ne ispunjava cilj od jednog skloništa na 10 000 stanovnika, a zbog nedostatka osoblja otežano je pružanje psihološke i psihosocijalne podrške žrtvama.
Pozdravljamo izmjene u Kaznenom zakonu koje je Vlada najavila kao efikasniju mjeru u borbi protiv nasilja nad ženama. No ono što će biti ključno u postizanju tog cilja je provedba najavljenih zakonski promjena. Nesporno je da u kaznenom pravosuđu još uvijek prevladavaju predrasude i patrijarhalni stavovi što dovodi do kvalifikacije ozbiljnih incidenata nasilja kao prekršaja, a ne kaznenih djela, a što rezultira blažim sankcijama.
Rodne uloge u glavama onih koji na žene gledaju kao na manje vrijedna bića koja moraju biti podčinjena dominantnim muškarcima, uzrokuje diskriminaciju žena i nejednako postupanje u svim segmentima života, a tako posljedično i nasilja. I zbog toga je borba protiv rodnih stereotipa ujedno i borba protiv nasilja.
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama nas potiče da se zapitamo koliko svojim djelovanjem možemo pridonijeti suzbijanju nasilničkog ponašanja i najoštrijoj osudi takvog ponašanja. Nasilje nije privatna stvar, nije nešto što se dešava nekom drugom da bi mi mirno okrenuli glavu. Naučimo prepoznati nasilje, ohrabrimo se prijaviti ga, promovirajmo toleranciju kao temelj zdravog društva i budimo odgovorni prema sebi i drugima. Ponajviše prema onima kojima je naša podrška najpotrebnija – stoji u priopćenju kojeg potpisuje predsjednica FŽ SDP Makarska Jagoda Martić.
foto: SDP Makarska/Facebook
