U makarsku je povijest utkano mnogo dobrih i loših trenutaka, od vremena blagostanja do mjeseci apokalipse. Jedno od potonjih razdoblja, možda i najstrašnije, započelo je upravo na današnji dan, 15. svibnja daleke 1815.godine, kada je u Makarskoj izbila tromjesečna epidemija kuge.
Evo što je o sredini svibnja 1815. napisao naš dragi kroničar makarske povijesti Marino Srzić. – Na današnji je dan 1815. godine, strašni bič kuge udario po Makarskoj i njenom primorju. Nastradali su mnogi, usporen je razvoj, izostali su budući naraštaji. Okuženi su bili osuđeni na samotnu smrt i posve izolirani odlazili umrijeti na Sv Petar i Osejavu. Svim današnjim starosjedilačkim nositeljima prezimena preminuo je neki od predaka u ta najstrašnija tri mjeseca u povijesti grada i okolice – piše Srzić.
Prema zapisanim pričama, pošast je u grad stigla najvjerojatnije preko zaražene pošiljke pamuka.
Grad Makarska na Srce Isusovo, čiji se blagdan obilježava prvi petak nakon tijelovske osmine u lipnju, već 209 godina obnavlja zavjet prisegnut u dramatičnim okolnostima iz apokaliptične 1815. godine. – Nijedna godina nije zapisana u dugoj povijesti crnjim slovima kao ta. U epidemiji ‘nenadinje kužne,’ od sredine svibnja, kada su počeli umirati prvi zaraženi, do sredine kolovoza, u gradu je preminulo 555 žitelja (po nekim brojkama, na kraju je bilo i više od 600 mrtvih op.a.). U Makarskoj je do tada živjelo 1575 stanovnika, što bi značilo da je trećinu pošast kuge zauvijek izbrisala s popisa stanovnika. Čak su 42 obitelji potpuno izumrle, a zbog takvog pomora neka su prezimena zauvijek nestala – zapisao je Srzić.
Povodom 200.godišnjice epidemije, krajem 2015.godine je organiziran znanstveni skup Kuga u Makarskoj i Primorju, da bi dvije godine kasnije bio i službeno objavljen Zbornik radova. – U pitanju je zapravo možda i najpoznatiji događaj u makarskoj povijesti – objasnio je ravnatelj Gradskog muzeja Makarska Marinko Tomasović prilikom predstavljanja zbornika.
O.F./ ilustracija MD
