“Dalmatino povišću pritrujena” Ljube Stipišića Delmate predložena je kao nova svečana pjesma Splitsko-dalmatinske županije. Naime, kako se vidi iz prijedloga s dnevnog reda druge sjednice Županijske skupštine, pokreće se postupak stručnog i javnog vrednovanja svečane pjesme Splitsko-dalmatinske županije.
Kako se navodi u obrazloženju, postojeću svečanu pjesmu županijska skupština utvrdila je 1995. godine.
– Pjesma „Dalmatino povišću pritrujena” jedno je od nąjpoznatijih i najvoljenijih glazbenih djela s dalmatinskog područja, a autorski je potpisuje Ljubo Stipišić Delmata skladatelj, etnomuzikolog, pjesnik i glazbeni vizionar, koji je dao nemjerljiv doprinos očuvanju i
oblikovanju dalmatinske glazbene baštine. Pjesma je prvi put izvedena 1973. godine na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Izveo ju je oktet Dalmacijacement. Te je godine osvojila prvu nagradu stručnog žirija i publike, a s vremenom je postala klapski klasik koji i danas izaziva snažne emocije.
Pjesma je nacionalno i međunarodno prepoznata kao primjer izvorne dalmatinske glazbe. Izvodi se diljem Hrvatske i medu iseljenicima; prisutna je na proslavama, komemoracijama i kulturnim manifestacijama. Prepoznata je kao neslužbena himna Dalmacije izvode je brojne klape, zborovi i solisti. Pjesma ujedno postaje glazbeno i kulturno naslijede koje nije vezano uz političke ili ideološke podjele, već je prepoznata od svih ljudi Dalmacije bez obzira na njihovo porijeklo ili stavove, navodi se u obrazloženju.
Trenutačna svečana pjesma Splitsko-dalmatinske županije „Čuj, dozivlju časni pređi”, također djelo Ljube Stipišića, izabrana je 1995. godine.
– Međutim, ta pjesma je slabo poznata široj javnosti i rijetko se izvodi izvan službenih protokolarnih okvira. Čak su i brojni dužnosnici i građani Splitsko-dalmatinske županije priznali da ju nisu nikad čuli ili ju ne prepoznąju kao svoju. S druge strane, „Dalmatino povišću pritrujena”, ima duboku emocionalnu povezanost s narodom Dalmacije i već funkcionira kao „de facto“ himna regije te izražava kolektivni identitet, povijest, melankoliju i ponos koje Dalmacija nosi u sebi, a pogodna je za protokolarne trenutke, ali i spontano izvođenie što je rijetka kvaliteta.
Ovdje se ne radi o političkoj zamjeni pjesme, već o prepoznavanju kulturnog identiteta koji je utemeljen u glazbenom stvaralaštvu koje već godinama nosi emocije i ponos cijele Dalmacije, ističe se u prijedlogu obrazloženja.
Splitsko-dalmatinska županija 2017. promijenila je Dan županije i odabrala 30. rujan kao svoj dan. – Radi se o blagdanu Svetog Jeronima. Prvi stih uvodnog dijela kandidirane pjesme glasi „Izbliđeni misal svetog Jerolima” što je simbolična potvrda da bi izbor ove pjesme bio logičan nastavak izbora novih simbola naše županije, navodi se u obrazloženju.
M.D./foto M.D.
