Turistički promet u prvih sedam mjeseci 2023. godine je bolji nego lanjski, u prilog tome govore i brojka noćenja i broj dolazaka. Noćenja su u plusu za 3,4 posto, pa je tako lani ostvareno 845.002 noćenja, a ove godine u istom periodu 873.519, što je razlika od razlika 30 tisuće noćenja u korist ove godine. Dolazaka je za 4,8 posto više.
Na prvom su mjestu i dalje Poljaci sa 121.166 noćenja, na drugom Bosanci i Hercegovci s 109.178, a na trećem Nijemci sa 87.572 noćenja. Međutim, uočljiv je pad gostiju s poljskog tržišta, i to za 6,6 posto, a Nijemaca je manje za čak 12,8 posto. Činjenica je, doduše, da poljsko tržište raste iz godine u godinu, pa smo navikli na pluseve iz godine u godinu. Također, iz statistika je jasno kako je prošla godina donijela neuobičajeni porast broja Nijemaca, pa ako uspoređujemo s 2019. godinom, minusa s potonjeg tržišta zapravo i nema. No oba su, uz BiH, dominantna tržišta čije je fluktuacije važno pratiti i vidjeti što se događa.
Još je značajniji pad čeških turista za cijelih 20 posto, pogotovo jer se radi o tradicionalnim emitivnim tržištima.
Kada se pogleda srpanj i prvih sedam mjeseci, najveći se porast bilježi s ukrajinskog tržišta. Posebno su velik doprinos dali turizmu u srpnju, pa ih je bilo duplo više nego lani, dok od početka godine uočavamo plus od preko 70 posto. U apsolutnim brojkama radi se o 20 tisuća, što nije zanemariva brojka, pa ispada da bi minusi u srpnju bili veći da nismo imali “sreću u nesreći”. Povećanje broja turista iz Švedske imamo zahvaliti završetku pandemije, no i dalje nismo na starim, predpandemijskim brojkama.
Manje turista s domaćeg tržišta je nekako očekivano, a minus od 5 posto nije nešto značajan. No čemu imamo zahvaliti porastu broja turista iz Mađarske ne znamo, a više ih je za 10-ak posto.
Naime, predstavnici makarskog TZ-a su ove godine išli samo na sajam u Maribor, s tim da uredi TZ-a na Rivijeri već godinama zajednički dogovaraju nastupe pa se na taj način predstavlja Makarska rivijera kao destinacija. Nejasna strategija izbora sajmova koji su ove godine svedeni na slovensko tržište sigurno ima veze i s terminom izbora direktora TZ-a koji je i ove godine pao pred sezonu, pa je upravljanje destinacijom bilo već treću godinu u rukama gradonačelnika i zamjenice. Stoga nije jasno ima li ciljanih tržišta na koja želimo staviti naglasak, ima li tržišta koja ne želimo izgubiti i radi li se na tome da se taj podatak utvrdi, ili se taj dio prepušta realnom sektoru.
Inače, valja dodati da je najznačajniji porast po vrstama smještaja u famoznom nekomercijalnom smještaju, za 25 posto, kao i u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj sa 18 posto. Plus bilježe i hoteli čiji dio lani nije niti radio do srpnja, pa je broj noćenja veći za preko 6 posto. No u privatnom smještaju koji je u srpnju prilično kukao na sezonu, ne samo u Makarskoj nego cijeloj obali, zamjećuje se zanemarivi pad od 1,2 posto. Minusi u mjesecu srpnju u cimerfraju su, podsjetimo, značajniji pa iznose preko 4 posto.
Ivona Ćirak /foto MD
