Sedmero od desetero zaposlenih u određenoj tvrtki, odnosno dokaz da se toliko ljudi cijepilo protiv COVID-19, preboljelo ga ili je na testiranju negativno uvjet je poslodavcu za potporu do 4000 kuna po osobi, a iznos je to koji će se smanjivati što je manje pribavljenih COVID potvrda.
Zahtjeve za državne potpore poslodavci predaju Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), ali oni u same COVID potvrde pojedinaca nemaju uvide, već će podatke o njima dobivati od “nadležnih tijela”. To znači da poslodavac nije taj koji će, uz zahtjev za potpore, dostavljati i podatak o broju svojih radnika s COVID potvrdama.
“HZZ nema informaciju o tome koji radnik ima COVID potvrdu. Podatak o posjedovanju EU digitalne COVID potvrde ili stečenim uvjetima za posjedovanje EU digitalne COVID potvrde nije u nadležnosti HZZ-a. Uvjete za stjecanje COVID potvrde utvrđuje HZZO”, poručili su iz HZZ-a, na čijim se internetskim stranicama mogu pronaći i sektori zanimanja koji su potporama i pokriveni, a pravo na njih u lipnju steklo je 110.000 ljudi.
One za srpanj stići će nakon što se svi zahtjevi predaju, zaključno do 25. kolovoza, a HZZ-u stignu podaci o cijepljenima, onima koji su preboljeli i negativnima. Ovi posljednji još uvijek su u svojevrsnoj sivoj zoni jer i dalje nije posve jasno na koji će se način i koliko često oni morati testirati.
COVID potvrde za necijepljene traju tri dana, a iz Ministarstva rada najavili su kako država njihove testove neće financirati. Hoće li radnici sami morati izdvojiti 150 kuna po antigenskom testu ili će to poslodavci u njihovo ime, ne zna se. Jasno je jedino da bi se po radniku, bude li se zaista morao testirati svaka tri dana, na mjesec trebalo izdvojiti 1500 kuna.
Potpore se za prethodni mjesec isplaćuju najkasnije do kraja tekućeg, a HZZ se obvezao da će zaprimiti i obraditi zahtjev korisnika u roku od deset dana od zaprimanja cjelokupne dokumentacije, obavijestit će korisnika o odobrenom zahtjevu i potpisati ugovor o dodjeli sredstava, kao i osigurati redovitu isplatu sredstava. Prije same isplate provjeravat će statuse radnika za koje se isplaćuje potpora, kao i solventnost poslodavca, a i njegov pad prihoda ili primitaka na temelju PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata. Obavljat će i redovitu kontrolu broja radnika u razdoblju ugovorne obveze jer poslodavac mora zadržati sve radnike koji su kod njega bili u radnom odnosu prvog dana mjeseca za koji poslodavac prima potporu, piše Večernji list.
Hina / foto: MD
