Udruga Kačić provela je četvrtu fazu arheoloških istraživanja uokolo crkve sv. Liberana, a rezultati ovogodišnje kampanje su iznenadili istraživače. Arheolozi su nastavili potragu za tragovima nekadašnje župne crkve Svih Svetih – i pritom otkrili iznimno masivne temelje koji otvaraju nova pitanja o povijesti ovog prostora.
Najnovija otkrića pokazuju da su temelji stare crkve bili zaista velikih dimenzija, građeni od kamenih blokova širine gotovo jednog metra. Takva konstrukcija upućuje na to da je građevina bila znatno veća nego što se dosad pretpostavljalo.
Još je zanimljivije da je crkva bila podignuta na izuzetno zahtjevnom terenu – u samom siparu, gotovo na rasjedu. Zbog nestabilnog tla i upitne statike, mletački inženjeri nakon potresa zabranili su obnovu crkve na istome mjestu zbog čega je današnja barokna crkva Svih Svetih sagrađena oko 200 metara niže.
„U slojevima smo od vrha do dna bili u čistom siparu, bio on tu prirodno ili iskorišten za gradnju. Nismo pronašli niti jedan komad pokretnog nalaza, što i nije čudno, jer smo već bili u temeljima“, navode istraživači.
Smjer očuvanih zidova, uspoređen s kartama iz 1702., pokazuje da je svetište starije crkve bilo okrenuto prema istoku, a pročelje prema zapadu – dakle klasična orijentacija sakralnih objekata vremena u kojem je nastala. Nekadašnja crkva bila je orijentirana u smjeru Istok–Zapad. Takva orijentacija često je tradicija (iako ne i strogo pravilo) u starijoj sakralnoj arhitekturi, koja se postupno napušta početkom renesanse kada se uvode novi prostorni koncepti, slobodniji pristupi oblikovanju crkvenog prostora i kada se više pažnje predaje vizualnom dojmu crkvi u prostoru.
To otvara mogućnost da je crkva izvorno podignuta prije i 1600-tih godina. Neki autori spominu mogućnost datacije u 14. ili 15. st.
U svakom slučaju ta orjentacija orijentacija upućuje na mogućnost da je crkva izvorno podignuta prije 1600-tih godina. Iako se starim kartama ne može u potpunosti vjerovati zbog prikaza i simbolike, situacija na terenu polako ide u korist pretpostavkama.
Tri ključna dokaza o postojanju stare crkve baš na ovoj poziciji.
Arheolozi ističu tri najvažnija elementa koji potvrđuju da je upravo na toj lokaciji stajala crkva Svih Svetih:
Grobnica svećenika iz 16. stoljeća, pronađena u crkvici sv. Liberana. U to vrijeme svećenike se ukapalo upravo ispred oltara.
Narodna predaja, prema kojoj je sv. Liberan izgrađen na temeljima starije crkve.
Visinske kote temelja sv. Liberana i starijih zidova koje se gotovo u potpunosti podudaraju kada uzmemo u obzir pad terena.
Novo otkriće: popločanje nepoznatog datuma
Jedno od iznenađenja ovogodišnje kampanje jest otkriće popločane površine ispred crkvice. Još uvijek nije jasno pripada li popločanje sv. Liberanu ili starijoj crkvi. Najstariji mještani pamte postojanje dviju kamenih klupica na pročelju, ali ne i popločani prostor ispred – što otvara nova pitanja za buduća istraživanja.
Na grobove još uvijek nismo naišli.
Arheolozi naglašavaju da je za potpuno razumijevanje povijesti obje crkve potrebna još par istraživačkih faza da bi mogli još konkretnije odgovoriti na neka pitanja.
Podsjetimo čitatelje:
Prema predaji i arhivskim izvorima, u području oko današnje crkve sv. Liberana nalazila se stara župna crkva Svih Svetih, prvi put spomenuta 1603. godine u matičnoj knjizi župe Podgora, iako se smatra da je sagrađena u 14./15. stoljeću. Razorno ju je oštetio dubrovački potres 1667. godine.
Početkom 60-ih godina 18. stoljeća crkva je bila u ruševnom stanju, pa je odlučeno da se sruši, a njezin građevinski materijal iskoristi za izgradnju nove barokne crkve Svih Svetih u Sridi Sela koju vidimo i danas, na čijoj su gradnji mještani dobrovoljno sudjelovali.
Egzaktna lokacija starije, srednjovjekovne i ranonovovjekovne faze crkve Svih Svetih nikada nije bila sasvim poznata. Jedina ranija istraživanja bila su pokrenuta 1991. godine od strane Ane Kunac, arheologinje i bivše ravnateljice Gradskog muzeja Makarska, no prekinuta su zbog ratnih okolnosti.
Istraživanja je financirala Općina Podgora, voditelj istraživanja je bio Tomislav Jerončić, a voditeljica projekta Jelena Glamać.
Tekst i foto: Udruga Kačić
