Moča
Ispod sela Makar a poviše magistrale nalazi se predio grada zvan Moča.Na prvi pogled lako razumljiv toponim koji asocira na vlažnost i mokrinu. Toponim Moča možemo potražiti u indoevropskom korjenu Mak = mokar ili vlažan. Od njega ide praslavensko ishodište riječi Močal-Močar koje znače manje stajače vode ili blatišta te općenito vlažno zemljište, što Moča zbog glinene zemlje ustvari i je. Močilo je mala lokva a istoga su značenja Naklo i Naklice i znače mokrinu.
Zanimljiv je i toponim Murava zaseok Živogošća i Murava na Braču. Mnogi bi pomislili da riječ vuče korijen od imena stabla murve. Međutim nije tako već toponim Murava ima ilirski korijen Mari koji su slaveni pretvorili u Mor u značenju voda. Murava je zemljište gdje se nakuplja voda s okolnih brda. Petar Skok tvrdi da Murava dolazi od riječi Mulj a on opet od indo ev. Meu= vlažan
Gulja
Nakada daleko od grada a sada pri kraju Makarske uzdiže se vitka piramida zvana i Napoleonov spomenik. Spomenik je nosio danas zaboravljeno ime Gulja. Cijeli predio oko njega stari makarani su nazivali Gulja. Ta vitka okrnjena piramida klesana je na Braču od Antuna i Ivana Štambuka davne 1809. u počast maršalu Marmonu i generalu Delzonu te francuskoj vojsci.Nešto kasnije 1818. za vrijeme posjete cara Franje I. spomenik je s Marinete premješten na današnju lokaciju, te mu je promijenjen natpis, sada u slavu austrijskoga cara. Ovakve spomenike, obeliske manjih dimenzija postavljani su se od renesanse i kasnijih stoljeća kao dekorativni element u slavu močnika ili slavnih događaja. Petar Skok smatra da ime Gulja dolazi od rogulja jer ima izgled velikog roga. Etimološki Gulja može biti vezana s latinskom riječi An..gullia = jegulja a Gulja- guja je ime za zmiju. Postoji mišljenje da toponim Gulja dolazi od riječi dra-gulj zbog poliranih površina novoga spomenika koji podsjeća na polirane sjajne dragulje
Gorinka
Gorinka je još jedan makarski toponim koji se sve manje upotrebljava te ga mijenjaju toponimi Plaža i Glovnica. Gorinka je bio predio van grada, nekad pusti kraj prekriven šumon –gorom ali i maslinama i voćnjacima. Postao je omiljeno izletište dvadesetih godina kada je Živko Alačević podigao kuglanu i zog za buče,te posadio gustu borovinu uz gostijonicu i svratište na putu za Vepric. Taj put u Vepric zvao se Veliki put i prelazio je preko tri mosta. Prvi most kod škole i ide ispod Jadranske ulice u more, drugi potok zvan Koromašica ide na sred plaže, a treći je Mosteni potok i prolazi ispod tkz Velikog mosta i uljeva se na kraju plaže.
Piše:Ante Škrabić / foto privatni album
