Hrvatska je među 17 zemalja članica Europske unije koje imaju najvišu razinu energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo označava nedostatak pristupa modernim oblicima energije, primjerice električnoj energiji, ili nemogućnost podmirenja troškova za energiju nužnu za život u prihvatljivim uvjetima – piše N1.
Tako si oko 7,7 posto ukupne populacije ili preko 300 tisuća stanovnika u Hrvatskoj ne može si priuštiti adekvatno grijanje tijekom zime, pokazuju podaci Eurostata za 2018. godinu. Uz to 17,5 posto osoba živi u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije, a čak 49,6 posto osoba živi u kućanstvima kojima su ukupni troškovi stanovanja znatno financijsko opterećenje.
Predstavnik Hrvatske mreže protiv siromaštva Nedjeljko Marković kazao je za N1 kako europska statistika o dohotku i uvjetima života procjenjuje da gotovo 10 posto stanovništva u cijeloj Europskoj uniji ne može održati svoj dom toplim na primjeren način, gotovo 16 posto živi u kućama koje su vlažne, trule ili prokišnjavaju, a oko 9 posto kasni u plaćanju režija.
Istraživanja pokazuju kako je jasno povezano da su dohodovno siromaštvo i energetsko siromaštvo povezani – gotovo svi siromašni su ujedno i energetski siromašni što je i očekivano, jer niski dohotci ne omogućavaju plaćanje ili kupovinu struje, plina, drva i održavanje stana, navodi Marković.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2017. godine više od 5.000 stanovnika Hrvatske u preko 2.000 stanova živi bez električne energije, kazala nam je Marija Mileta iz Zelene akcije. Ta udruga je odlučila 30 godina svog postojanja obilježiti humanitarnom akcijom “Zraka sunca – svjetlo nade” čiji je cilj u bar pet kućanstava u Sisačko-moslavačkoj županiji instalirati solarne sustave.
Instaliranje solarnih sustava planira se između ožujka i svibnja, nakon što sredstva budu prikupljena, a Zelena akcija je trideset godina postojanja poželjela proslaviti tako što će napraviti nešto drugačije za zajednicu – htjeli su pomoći onima koji nemaju pristup elekričnoj energiji te pritom ukazati na problem energetskog siromaštva.
Akcija koju je Zelena akcija pokrenula u suradnji s grupom Ljudi za ljude bazirat će se na kućanstva u navedenoj županiji, a Mileta ističe kako se radi o našim najsiromašnijim surađanima, ljudima koji žive u neadekvatnim uvjetima, izolirani su i uglavnom bez osnovne infrastrukture. Neki od njih, kaže Mileta, pristup struji čekaju duže od deset godina.
Na pragu siromaštva u Hrvatskoj živi 20 posto ljudi, a poseban oblik siromaštva je ono energetsko. Međutim, u Hrvatskoj nije definirano tko je energetski siromašan niti tko je u opasnosti da to postane, nije definirana metoda za utvrđivanje i praćenje energetskog siromaštva te ne postoji regulatorni okvir za njegovo suzbijanje.
U Hrvatskoj se također nosimo s nekoliko ključnih izazova, govori za N1 Marković, a to su niske socijalne naknade i visoki troškovi stanovanja i režija te velike diskrepancije u odnosu na mjesto stanovanja (selo – grad, klimatski uvjeti, veličina obitelji), stoga je važno naglašavati koliko su dohodovno siromaštvo i energetsko siromaštvo povezani.
Više možete pročitati OVDJE
M. D. / ilustracija Pixabay
