”Kad bih se trebao kladiti kako ste u bespućima interneta pronašli ovaj tekst, prilično samouvjereno bih novac uložio na opciju ”pronašao sam ili pronašla sam link na Instagramu ili Facebooku”. Vjerojatno bih svoja predviđanja nadopunio i pretpostavkom kako oni koji su tekst otvorili preko društvenih mreža to rade preko ekrana svog pametnog telefona”, kaže psiholog Luka Juras iz Zagrebačkog psihološkog društva, a donosi RTL .
Svjestan da su društvene mreže poput Facebooka, Instagrama, Snapchata, LinkedIna postale neizostavan dio naše svakodnevnice, Juras u osvrtu za ZPD upozorava na brojne blagodati društvenih mreža, ali i na njihovu tamnu stranu.”Danas preko društvenih mreža imamo mogućnost komuniciranja s ljudima, dijeljenja ”obiteljskih albuma”, stvaranja poslovnih veza, pisanja recenzija, traženja srodne duše, pokretanja društvenih pokreta … Možda je bolje reći da gotovo svaki aspekt ”stvarnog” društvenog života ima svoju digitalnu verziju koju svakodnevno nosimo u svom džepu”, kaže Juras.
Međutim, upozorava da su brojna istraživanja pokazala kako je vrijeme provedeno na društvenim mrežama u pozitivnoj korelaciji s osjećajem usamljenosti, depresije, negativnoj slici o vlastitom tijelu, a u negativnoj korelaciji sa samopoštovanjem i osjećajem dobrobiti: ”Drugim riječima, ljudi koji provode više vremena na društvenim mrežama izvještavaju o većoj razini depresivnosti, većem osjećaju usamljenosti, nižem zadovoljstvu vlastitim tijelom, nižem samopoštovanju i nižoj subjektivnoj dobrobiti. Rezultati ovih istraživanja pozivaju na oprez, ali ne pružaju odgovor na pitanje o uzročno-posljedičnim vezama između ispitanih varijabli”.
Juras u tako opisuje metodologiju istraživanja u kojem je sudjelovalo 143 studenata (polovina njih bila je uključena u istraživanje tijekom zimskog, a polovina tijekom ljetnog semestra). Uvjet za sudjelovanje u istraživanju bio je da imaju iPhone i da koriste Facebook, Instagram i Snapchat s obzirom na to da su to najkorištenije društvene mreže. Studenti su se za sudjelovanje prijavili
preko online platforme koju sveučilište koristi za regrutaciju sudionika i dodjeljivanje ”eksperimentalnih sati”.
Nakon tri tjedna ograničenog korištenja društvenih mreža, sudionici u eksperimentalnoj skupini postigli su niži rezultat na mjerama usamljenosti i depresivnosti. Pri tome su autorice vodile brigu da statistički kontroliraju razlike u početnoj razini usamljenosti, odnosno depresivnosti. Na preostalim mjerama nije došlo do statistički značajne promjene tijekom četiri tjedna istraživanja. Tako sudionici koji su smanjili korištenje društvenih mreža nisu postigli veće samopoštovanje ili subjektivnu dobrobit.
”Iako se društvene mreže često predstavljaju kao sredstvo povezivanja s drugima, rezultati pokazuju da, pomalo paradoksalno, manje vremena provedenog na društvenim mrežama doprinosi smanjenom osjećaju usamljenosti i depresivnosti. Isto tako, ovo istraživanje može nas potaknuti da zavirimo u postavke svog pametnog telefona i provjerimo koliko stvarno vremena provodimo na društvenim mrežama”, kaže Juras.
Cjelovit tekst možete pročitati OVDJE.
M.D: / ilustracija pixabay
