Nedavno su, u Galeriji Gojak, predstavljena arhitektonsko-urbanistička rješenja za pijacu, peškariju i gastro centar pristigla na prošlogodišnji Europanov natječaj, a posebno su prezentirani prvonagrađeni i drugonagrađeni rad.
I dok Grad pokazuje željene vizure pijace, koju su na red stavili tek poslije Peškere i gradske rive, u najboljem slučaju krajem 2026. godine, nameće se pitanje gdje je zapelo s predstavljanjem projekta Peškera. Ovaj projekt kojemu vlast tepa još od 2021. godine kao najvećem kapitalnom projektu od osamostaljenja Hrvatske trebao bi, opet prema najavama vladajućih, biti završen 2025. godine. No još uvijek ne znamo niti konačni izgled definiran nakon dugotrajnog pregovaračkog postupka s pobjednicima natječaja.
Da će nam već početkom 2024. godine biti prezentirana nova Peškera, obećao je koncem prošle godine gradonačelnik Zoran Paunović. Na božićnom druženju s novinarima upitali smo ga nekoliko detalja o projektu, što je on izbjegao odgovoriti. Konkretno nas je zanimalo je li točno da se katnost garaže planira smanjiti te još pokoji detalj iz glavnog projekta, na što je Paunović kazao kako bi voljeli formirati cjelokupnu ikonografiju te tek tada s time izaći u javnost.
– Ako počnemo paušalno iznositi moju izjavu, pa neku drugu, pa treću, dezinformirat ćemo javnost, pokušao je tad gradonačelnik opravdati činjenicu da nije odgovorio na jednostavna novinarska pitanja, iako je poznata stvar da kontrolira sve informacije i da je nemoguće očekivati da bismo ikakvu informaciju mogli dobiti bez njegova blagoslova.
– Trebamo napraviti iskorak kao kad smo predstavljali idejni projekt, predstavljanje na velikom formatu s renderima gdje će se građani moći uvjeriti sami kako će izgledati i što je napravljeno. To je sad sve do detalja definirano, a trebali bismo do početka godine to napraviti. Pozvat ćemo novinare i arhitekte, kazao nam je 28. prosinca 2023. godine Paunović.
U međuvremenu se pak podigla prašina s projektom te je doveden u pitanje legalitet provedbe projekta, stoga nije ni čudno da se slegla prašina. Ministar Branko Bačić kazao je kako se na Peškeri ne smije mijenjati namjena jer se u protivnom radi o nepoštivanju darovnog ugovora. U praksi bi to, po klauzuli, povlačilo vraćanje darovanog zemljišta državi ili isplata RH za silnu kvadraturu u vrijednosti tržišne cijene.
Vjerojatno je upravo to razlog odugovlačenju s predstavljanjem glavnog projekta koji je, bar kako je još prije četiri mjeseca kazao gradonačelnik, već tada bio do detalja razrađen. Pitanja poput gabarita i katnosti garaže, poštivanja darovnog ugovora, budućnosti PŠRD Arbun, dimenzija streha i drugoga, iako gradskoj vrhuški dobro poznato, ostalo je visjeti u zraku. Po svoj se prilici vlast nadala da će se “zrak” s parlamentarnim izborima “proventilirati”.
U odgovoru na naš upit o daljnjim planovima, s obzirom na izjavu ministra Bačića, gradonačelnik je, podsjetimo, kazao kako je “siguran kako će, nakon izbora, budući ministar shvatiti da Peškera pripada Makarskoj te odlučiti u interesu Makarki i Makarana”.
Time je priznao da sve ovisi o političkoj volji državnog vrha ili preciznije, nositeljima vlasti, no i da mu Peškera visi o koncu.
Osim što je Peškera veliki financijski zalogaj koji se ne može značajnije financirati iz EU fondova, glavna kočnica – uz nezadovoljstvo dijela javnosti samim projektom (koje u predizbornoj godini nipošto nije za podcijeniti!), zapravo je upravo spomenuta politička volja. Po svemu sudeći baš zato Paunović ne žuri predstaviti kapitalni projekt koji je, uz narativ o održivom turizmu i obračunu s betonizacijom, bio njegov najjači forte u kampanji 2021. godine.
U priči o Peškeri trenutno je transparentno jedino ono što vidimo očima, bilo na terenu ili u dokumentaciji i informacijama dostupnim na internetu, jer dinamiku i planove oko Peškere vlast krije kao zmija noge. Sve skupa je, do sada, inače, za natječaj isplaćeno oko 160 tisuća eura, bez PDV-a. To uključuje nagradni fond za prva tri mjesta na međunarodnom natječaju, naknadu za radna tijela i isplatu autorima pobjednicima kojima je do sada uplaćeno oko 83 tisuće eura.
Ivona Ćirak / foto O. Franić
