Srijeda, 28 veljače, 2024
NaslovnicaAKTUALNOMakarka Tina Grgasović, voditeljica Ureda za znanost pri riječkom Sveučilištu: Zanima me...

Makarka Tina Grgasović, voditeljica Ureda za znanost pri riječkom Sveučilištu: Zanima me genetika i radiologija

Koncem protekle je godine Tina Grgasović, studentica pete godine medicine, imenovana voditeljicom Ureda za znanost pri Studentskom zboru riječkog Sveučilišta, a mlada, kreativna i ambiciozna Makarka ujedno je i voditeljica studentskih predstavnica. Niz je funkcija kojom bi se u ovom uvodu moglo okititi Tinu pa ćemo samo spomenuti kako je predsjednica Organizacijskog odbora studentskog simpozija održanog u sklopu međunarodne MedRi 2023 konferencije, voditeljicq predstavnica studentske sekcije službenog časopisa Medicinskog fakulteta u Rijeci Medicina Flumensis, idejna začetnica formata Science Sunday kroz koji je odlučila popularizirati znanost među mladima…

No možda je bolje da je predstavimo tek kao skromnu djevojku iz susjedstva zaljubljenu u medicinu s brojnim volonterskim satima iza sebe čija bi priča neodlučne mlade ljude možda mogla potaknuti da razmisle o plemenitosti i dinamičnosti medicine kao životnog poziva. Njezina biografija, naime, već sada ima brojne retke pod točkama “volontiranje”, “certifikati” i “iskustvo”, što dovoljno govori o tomu da ima vrlo visoku unutarnju motivaciju i sposobnost, no nemaju svi jednaku jasnoću oko toga čime se žele baviti niti dijele jednak fokus i entuzijazam. Kako, uostalom, i sama naša sugovornica u intervjuu kaže, možda će jedan naoko mali članak koji objave u studentskoj sekciji časopisa nekoga potaknuti da se usmjeri prema znanosti, a onda, tko zna, jednog dana kakvim otkrićem spasi svijet.Stoga smo se – iako je povod za naš razgovor bilo imenovanje mlade Makarke na mjesto voditeljice Ureda za znanost – dotaknuli raznih tema, a Tinina iskustva i viđenje uistinu vrijedi pročitati u sljedećim retcima.

Imenovani ste voditeljicom Ureda za znanost, što to znači općenito i što vama osobno znači?

Ured za znanost predstavlja mi jako puno! Naime, na svome fakultetu, moja prva izvanastavna aktivnost započinje kada sam postala predstavnica, a sada i voditeljica predstavnica Studentske sekcije znanstvenog stručnog časopisa Fakulteta Medicine Fluminensis. Prvenstveni cilj studentske sekcije Medicine Fluminensis je popularizacija znanosti i poticanje studenata na studentsku znanstvenu aktivnost te edukacija studenata o znanosti kroz razne aktivnosti i radionice. Uz našu profesoricu Ninu Perezu, izvanrednu urednicu sekcije i izvršnu urednicu časopisa Medicina Fluminensis, koja je podupirala i podupire s velikom ljubavlju sve naše aktivnosti, postigli smo jako velike uspjehe. Neke od naših glavnih aktivnosti uključuju brojne edukacije o znanosti za studente koje provodi profesorica Pereza, gdje studenti medicine mogu naučiti sve što im je potrebno znati u studentskim danima, a i kasnije za znanstveni rad. Također, mi kao sekcija pružamo podršku znanstvenim skupovima na način da biramo najbolja konferencijska priopćenja i dajemo im mogućnost objave u extensio obliku službenog časopisa našeg fakulteta, odnosno od svih radova na konferenciji s kojom surađujemo, biramo ona najbolja po kriterijima časopisa Medicine Fluminensis. Još jedan oblik popularizacije znanosti je Case night u obliku pub kviza za studente medicine, gdje radimo interaktivne kvizove za medicinare kroz druženje i nagrađujemo najbolje studente.

Idejna ste začetnica Science Sunday, možete li pojasniti o čemu se radi?

Science Sunday nastao je na moju inicijativu, a iicijativa stvaranja Science Sundaya nije samo poziv studentima da se pridruže istraživačkim aktivnostima, već je čista strast prema širenju znanstvene svijesti među studentima. Inspiracija za ovu ideju proizlazi iz spoznaje da su večernji sati nedjelje često ispunjeni beskrajnim skrolanjem po mobitelu. Kroz razmišljanje o tome kako popularizirati znanost i približiti je na moderan način, odlučila sam preokrenuti tu rutinu i iskoristiti tu činjenicu za buđenje znanstvene znatiželje. Moj cilj je bio putem malih interaktivnih članaka objavljivanih nedjeljom predvečer poticati znanstvenu radoznalost među studentima. Kriterij za objavljivanje znanstvenih članaka je da su istraživanja objavljena što novijega datuma i da su interesantna široj populaciji od studenata medicine, odnosno da nisu prekomplicirana i subspecijalistička, ali opet da su velika dostignuća – uvjet je da su objavljena u cijenjenom časopisu kako bismo znali da su relevantna. Poticanje studentske znanstvene aktivnosti znači graditi temelje budućnosti, gdje mladi umovi postaju kreatori novih spoznaja i inovacija. Ova inicijativa nije samo širenje znanstvene svijesti, već i poticanje dugoročne strasti prema znanosti među studentima.

Postajanje voditeljice Ureda za znanost predstavlja za mene veliku stvar, odnosno mogućnost prijenosa svoje ljubavi za popularizacijom znanosti ne samo na fakultetu, nego na razinu sveučilišta. Smatram da je to jedna velika odgovornost s kojom se može puno postići na pravi način. Mislim da se u svakome od nas krije jedna znanstvena radoznalost koju se može potaknuti kod pojedinaca na zanimljiv i kreativan način. S obzirom da studiram medicinu, najlakše mi je govoriti iz tog gledišta, odnosno iz perspektive studenata medicine i budućih liječnika. Znanost je temelj kako za medicinu, tako i za sve. Kroz razne aktivnosti naše sekcije, pokušali smo približiti studentima što je to znanost, i na razne interaktivne načine osmišljavali smo kako doprijeti do apsolutno svih. Možda baš zbog našeg malog članka, netko će se odlučiti usmjeriti svoje znanje, vrijeme i inteligenciju prema znanosti, i možda taj netko sutra promijeni svijet.

Koja područja vas zanimaju u medicini i biste li rado kombinirali kliničku medicinu i znanost? Na kojoj se specijalizaciji vidite?

Izuzetno me zanima genetika, iskreno, od osmog razreda kada sam bila predložena za državno natjecanje iz biologije. Od tada sam znala da se vidim u tim vodama i uvijek sam težila medicini i genetici. Na Medicinskom fakultetu u Rijeci smo osnovali prvu sekciju za medicinsku genetiku u Hrvatskoj, pod mentorstvom naše profesorice Nine Pereze, koja nam najsrdačnije pomaže i potiče sve naše projekte i ideje. Također, profesorica je voditeljica Centra za genetičku edukaciju, u čiji sam rad uključena kroz razne projekte edukacije šire javnosti o genetici, što je praktički ostvarenje svih mojih snova. Tijekom fakulteta izuzetno me zaintrigirala radiologija, pa sam se, osim genetike, počela interesirati i za tu granu medicine. Posebno sam se uključila u područje radiologije kada sam postala voditeljica projekta Škole intervencijske radiologije. Također, profesori i radiološki tim u Rijeci su izuzetni, te sam uključena u brojne projekte koji mi pružaju dodatnu mogućnost uvida u radiološki svijet tijekom samog studiranja. Nadam se da ću se moći u budućnosti ostvariti kao znanstvenik i kao kliničar.

Biste li voljeli ostati u Hrvatskoj?

Voljela bih ostati u RH; ovdje je moj dom, i sve što jesam i što znam naučila sam ovdje. Mislim da ovdje ima jako puno prilika za napredovanje u raznim segmentima. Svakako mislim da odlazak iz Hrvatske u obliku razmjene dobro dođe svima radi razmjene znanja i iskustava, kao što je nekome potrebno da dođe u nas. Na taj način svi zajedno napredujemo. Međutim, ne vidim se trajno napuštajući RH.

Kako komentirate tako slab interes vršnjaka za medicinu na Makarskoj Rivijeri? Što bi sve pomoglo mladima u odluci da se usmjere u medicinu? 

Mislim da interes nije mali, nego je edukacija na više razina nedostatna. Smatram da upisivanje medicinskog fakulteta predstavlja san velikog broja učenika, ali odustajanje od tog cilja često proizlazi iz više razloga. Jedan od razloga je je nedostatna edukacija tijekom škole, odnosno mnoge škole u drugim gradovima imaju implementiranu dopunsku nastavu koja ih redovito priprema za prijemne ispite na medicinskim fakultetima i mature koje je potrebno položiti s visokim rezultatima kako bi se upisao fakultet. Drugi razlog je nedovoljna edukacija učenika o tome da studiranje 6 godina nije kraj svijeta, jer na kraju većina ili produži svoje studiranje upisivanjem apsolventske godine ili mijenjanjem fakulteta i smjera, te se na kraju svede na to da velika većina studira 6 ili više godina, neovisno o fakultetu i odabiru. Treći razlog za koji smatram da učenici odustanu od upisa medicine je taj što većina onih koji ne uspiju upisati medicinski fakultet postanu demotivirani i odustanu. Mislim da je uzimanje godine pauze za dodatnu pripremu za maturu, barem prema mom iskustvu, na neki način stigmatizirano u našim krajevima. Nažalost, pojedinac se često osjeća neuspješno ako odluči pauzirati godinu kako bi se pripremio ponovno za maturu i na taj način omogućio sebi upis željenog fakulteta. U drugim dijelovima svijeta, godina pauze smatra se normalnim kontinuitetom školovanja, dok je kod nas, iz nekog razloga, to često percipirano kao neuspjeh.
Ivona Ćirak/foto: privatni album

- Oglas -