Srijeda, 22 svibnja, 2024
NaslovnicaAKTUALNOIzložba "Život" otvorila neke nove ideje, ali i pitanje: Kako manevrirati između...

Izložba “Život” otvorila neke nove ideje, ali i pitanje: Kako manevrirati između “čistokrvne” kulture i potrebe turista za kulturom

Jučer su u gradskim kalama izložene fotografije portreta 10 Makarki i Makarana, ljudi iz susjedstva koji su na svoj način dali doprinos gradu i koji su na neki način izabrani kao gradske ikone, službena “reprezentacija” onoga što se naziva – život grada. Grad, to su ljudi, ideja je s kojom se razvila izložba čiji je nositelj umjetničkog dijela projekta Udruga Foton, a odvija se pod zastavom projekta Maestrale (Turistička zajednica i Grad Makarska) čija je misija kulturno-zabavnim događajima vraćati život u staru gradsku jezgru.

I zaista, poznata fotografkinja Mare Milin majstorski je odradila posao – ušla je u dušu modelima, ovjekovječila njih i samim time grad koji predstavljaju, a iako fotografije govore 1000 riječi, Milin je sve to dopunila izvrsnim, jezgrovitim i nadahnutim tekstovima. Ukratko, poznajete li izabrane sugrađane, Milin je ubola “u sridu”.

Dakle, turist koji naiđe na fotografiju skeniranjem QR koda dolazi do saznanja o modelu (i samim time, posredno, o Makarskoj), a tekstovi su postavljeni na hrvatskom, engleskom i poljskom jeziku. Portretirane Makarke i Makarani selekcija su članova Udruge Foton koja je i sama napravila odličan posao, predstavivši galeriju sugrađana koji pričom o sebi i svojem životu pripovijedaju o gradu ribara, umjetnika, knjižničara, glazbenika, sportaša…

Sve u svemu, jako dobra ideja i izvedba. Međutim, pretpostavka je da senzibilitet za ovakvu vrstu interaktivnih izložbi i potrebu za ovako prisnim upoznavanjem grada ipak ima tek manja baza naših gostiju, tako da, unatoč neospornom umjetničkom efektu, turistički su rezultati nepoznati. Ovakve bi izložbe bez sumnje trebalo naslanjati na “krupnije”, rekli bismo mainstream događaje, manevrirajući između obraćanja masi i obraćanja turistima koji žele upoznati gradsku kulturu i koji će si pritom dati truda. Činjenica je međutim da će prosječni turist kulturu/čovjeka najradije upoznati uživo, i da najviše teže neposrednim susretima s domicilnim stanovništvom i šušuru, a tome služe upravo pučke fešte koje se ove godine vraćaju na gradsku rivu.

Mudro manevriranje je u tome jedini ispravan put, umjesto da se, kao lani, samodopadno glorificiraju eventi pod okriljem Maestralea i izbjegavaju velika događanja u širokom luku jer se, valjda, stavlja znak jednakosti između mase i nekvalitete, odnosno malih “evenata” i kvalitete. Turistička matematika ovakve diskriminacije, naime, ne poznaje, koliko god se takvim pristupom trudili odmaknuti od masovnog turizma.

Osim toga, posljednja je izložba zanimljivim intreraktivnim konceptom odškrinula vrata i za rađanje nekih novih ideja. Iz ovakvog pristupa mogle bi se razviti i neke druge izložbe i turističke priče koje bi mogle “dobiti” neku drugu grupu turista, a možda i veću grupu naših gostiju. Iz njih bismo mogli doznati priče o ledarima, buri, makarani, zaslužnim Makaranima iz povijesti…

Zajednički nazivnik svemu tome je kultura, no “čistokrvna” kultura i umjetnost koja je sama sebi svrha (i neka je!), te potreba turista za kulturom kako ju oni poimaju nedvojbeno su dvije različite kategorije.

Kako bilo, predstojeće kulturno ljeto moglo bi definitivno biti zanimljivo jer nikad ranije nismo imali situaciju da su i Turistička zajednica i Grad Makarska ozbiljno zagrijani za godinama zanemarivano područje kulturne industrije. No kojem god smjeru ode, u osnovi je za dušu grada taj trend – pozitivan.

Ivona Ćirak /foto

- Oglas -