Da kampanju trebate sažeti u tri rečenice, na što biste stavili naglasak?
Mladi ZA bolju Makarsku! A bolja Makarska su izgradnja i ulaganje u škole i dječje vrtiće, zdravo odrastanje djece i mladih, služenje građanima, rješavanje komunalnih problema i vođenje grada sa vizijom bez provizije. Osnovne životne potrebe svih građana Makarske koji ovdje žive 365 dana u godini, bez obzira na njihovo vjersko ili političko uvjerenje za nas su ispred pojedinačnih interesa investitora. Sposobnost i znanje, ispred podobnosti i jednaka dostupnost javnih servisa svima. Ujedinit ćemo i okupiti dokazano stručne i sposobne ljude na svim razinama i tako promijeniti sliku Makarske u kojoj sve dosadašnje političke opcije zajedno već 40 godina pogoduju moćnim pojedincima, investitorima i stavljaju ih ispred građana, te uništavaju naš grad u kojem želimo živjeti, raditi i odgajati svoju djecu.
Gdje vidite najveće probleme u gradu, a gdje najveći potencijal?
Problema je puno, a osnovni problem su potpuno pogrešno postavljeni prioriteti i nepostojanje vizije u vođenju grada. Sveprisutna je negativna selekcija kadrova,zapošljava se samo na temelju formalnog obrazovanja i političke podobnosti ili rodbinske povezanosti. Sve se stavlja ispred izgradnje novog vrtića, kulturnog centra, škole, javne infrastrukture. Sramotno je da trebalo punih 40 godina da se počne graditi novi vrtić, a da se nitko nije pitao zašto je to tako. Ali zato ima enorman broj stambenih zgrada u kojima nitko ne živi, a na njima su se bezobrazno obogatili i osigurali sebe i svoje potomke moćni i utjecajni pojedinci. Najveći potencijal vidimo upravo u mladima koji unatoč svemu navedenom i dalje žive i rade u svom gradu koji im nije dao priliku da doprinesu razvoju zajednice svojim znanjem i idejama. Ovaj grad nikada nije uvažavao mlade, sposobne i uspješne umjetnike, poduzetnike, obrtnike ili stručnjake ako nisu bili politički podobni. Mnogi od njih su baš zbog toga otišli iz našeg grada. Ali ipak Makarska u svim porama još uvijek ima ljudi koji mogu, znaju i hoće staviti zajednički interes ispred osobnog za dobrobit svih nas koji ovdje živimo. Nije nam potrebna uvozna pamet i najezda onih sa propalim karijerama jer među mladima u Makarskoj ima onih koji mogu donijeti nove vrijednosti i učiniti nužne promjene da bi svi bolje živjeli. U našem gradu žive i nadareni učenici srednjih i osnovnih škola koje nitko ne primjećuje i u koje Grad ne ulaže, umjesto da ih prepozna, prati i potiče da u budućnosti svojim znanjima i vještinama budu temelj razvoja zajednice. Veliki potencijal su i značajna osobna dostignuća osnovnoškolaca, srednjoškolaca i učenika glazbene škole, kao i postignuća naše djece u sportu koje Grad Makarska treba posebno poticati, pratiti, vrednovati, nagrađivati i promovirati, u koje treba ulagati i koje treba uključivati u sve segmente svog djelovanja, jer to je ulaganje u resurse koji su presudni za budući razvoj grada.
U trenutnoj situaciji globalne pandemije i krize vidljivo je koliko je turizam krhka gospodarska grana. Imate li u vašoj kampanji viziju/program za razvoj nekih drugih privrednih grana?
Makarska je na žalost lošom gospodarskom i urbanističkom politikom sve resurse koje je imala za razvoj ostalih gospodarskih grana potpuno uništila davno prije pandemije. Još prije pandemije dovela je u pitanje i opstojnost te mogućnost daljnjeg razvoja turizma na načelima održivosti. Uništeni su svi uspješni gospodarski subjekti, potrošen je dragocjeni prostor. Pandemija je samo dodatno dovela u pitanje turizam i ogolila činjenicu da se ne može i ne smije usmjeravati gospodarski razvoj grada ni države isključivo samo na turizam i trgovinu. Prema podacima HZMO u ukupnom broju (5.747) osiguranika mirovinskog osiguranja za veljaču prva tri mjesta zauzimaju redom djelatnosti trgovine (1.255), pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (897) i građevinarstvo (678), a 28 ih je u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a 299 u prerađivačkoj industriji. Jedna pametna i zdrava lokalna zajednica treba ulagati i stvarati osnovne preduvjete za ravnomjeran razvoj svih komplementarnih grana koje mogu međusobno u sinergiji osigurati prosperitet te njen rast i razvoj uz to uvažavajući kapacitet prostora. Sramotno je da Makarska danas nema jednu kvalitetnu i modernu uljaru i kušaonicu ulja koja osigurava preradu maslina po visokim standardima, a da je maslinarstvo najzastupljenija poljoprivredna grana na ono malo preostalih obradivih površina koje zamjenjuje puno unosnija stanogradnja. Cilj nam je očuvati i razvijati maslinarstvo poticajnim mjerama. Unatoč svemu u Makarskoj ima svijetlih primjera razvoja drugih gospodarskih grana i uspješnih gospodarstvenika kao što je Sigma plus-Drvni centar Makarska, Premis d.o.o., ITG obrt, Herbae Dalmatiae proizvodni obrt za proizvodnju organske kozmetike, a brojni su tu još primjeri naših uspješnih sugrađana – umjetnika, obrtnika i poduzetnika. Želimo ih okupiti i ovim putem ih pozivamo na suradnju u kreiranju gospodarske politike grada jer želimo sa njima raditi i učiti od njih. Naša vizija je stvoriti afirmativno ozračje za društveno odgovorno poslovanje malih i srednjih poduzetnika, zeleno poduzetništvo i gospodarstvo, tehnološko poduzetništvo te razvoj inovacija i poticanje startup kulture.
Kakva je vaša vizija turizma u Makarskoj i na koji biste ju način razvijali?
Turizam je sa ovom pandemijom zadobio najteže udarce, ali u svakom zlu treba vidjeti i nešto dobro. Shvatimo ovo kao opomenu čovjeku i čovječanstvu zbog negativnih učinaka na okoliš i prirodu koje uzrokuje čovjek u najvećoj mjeri. Unatoč tome čovjek je i dio rješenja i ključ uspjeha ali da bi do njega došao mora se osvijestiti i promijeniti smjer u svakom pogledu, a posebno u turizmu. Svijet se promijenio, došlo je do globalne promjene trendova zato treba razmišljati i promišljati na drugačiji način. Ne treba čekati da pandemija prestane kako bi se vratili starim obrascima života! Trebamo se usklađivati sa novonastalom situacijom i iz nje izvući ono najbolje. Trebamo promišljati o turizmu u kontekstu da ova situacija može još dugo potrajati i da iza ovog udarca može doći još teži? Masovna okupljanja i manifestacije trebamo zamijeniti svim vidovima eko turizma i okrenuti se individualnim gostima, biti inovativni, upriličiti mobilni koncert ispred nekog hotela ili u većem kvartu koji ljudi mogu pratiti sa svojih prozora. Možda ćemo morati i turističke vodiče zamijeniti tematskim virtualnim vodičima koji će biti dostupni putem aplikacija, a uz pomoć njih će turisti u krugu svojih najbližih i prijatelja obilaziti prirodne i kulturne točke i sl. Nužno je raditi na sigurnosti destinacije u pogledu zdravstvenih usluga za građane, ali samim tim i za turiste.
Na koji biste se način nosili s problemima u prostoru odnosno urbanizmu, gdje detektirate najveće probleme i kako biste ih rješavali?
Za početak bi tim pravnika zaposlenih u gradskoj upravi i Ured za urbanizam zadužio da naprave pročišćeni tekst Prostornog plana uređenja Grada Makarske i UPU-a, te Odluka o izmjenama i dopunama prostornih planova, jer u cijeloj šumi izmjena i dopuna nemoguće je više pratiti pojedine članke i znati koje odredbe su na snazi, a koje ne. Referentima iz ureda za urbanizam naložio bi žurnu reviziju svih zaprimljenih zahtjeva za legalizaciju koji još do danas nisu riješeni, a zadnji rok za njihovo podnošenje bio je 30.6.2018. godine te podnošenje izvješća o statusu istih. Također bi im naložio rješavanje svih predmeta sukladno rokovima propisanim u Zakonu o općem upravnom postupku. To bi naložio i za sve zahtjeve podnesene za izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, posebno one prije zadnjih izmjena i dopuna Prostornog plana, zahtjeve za utvrđivanje građevinske čestice i sve ostale zahtjeve u nadležnosti tog ureda. Protiv referenata koji ne bi pravovremeno obavili zaduženja poduzeo bi konkretne mjere i pokrenuo disciplinski postupak, a sve u skladu sa ovlastima gradonačelnika. Zatražio bi cjelokupnu analizu važeće prostorno planske dokumentacije i stanja u prostoru od strane tima nepristranih stručnjaka (ne investitora) na osnovu koje bi pristupio njenoj izmjeni i dopuni i/ili stavljanju van snage u cilju omogućavanja popravka onoga što se još da popraviti, a da u budućnosti služi javnom dobru i općem interesu, a prvenstveno u pogledu odredbi za najveću razinu zaštite poluotoka Sv. Petar i Osejave i kontaktnih zona Parka prirode Biokovo. A nakon toga bi sjeo za stol sa svim investitorima čuo njihove planove, izložio bi im gradske planove pa da vide ako, gdje i kako se mogu uklopiti. Da je gradnja do sada bila planska, ispravno usmjerena i uvjetovana od strane Grada koji ima viziju i strategiju danas ne bi imali ovakav kaos u prostoru.
Posljednjih se godina održivi turizam sve više ističe kao (turistički) imperativ. Koji su uvjeti po vama za to?
Osnovni uvjet i preduvjet za to je da onaj tko vodi Grad i Turističku zajednicu ima viziju održivosti te svijest i znanje o tome što su načela održivosti i kako ih ugraditi i primijeniti u svim segmentima svog rada.
Javnost je dosta senzibilizirana u posljednje vrijeme po pitanju nasipanja plaža. Kako biste vi optimalno riješili problem deficita plažnih kvadrata?
Problem deficita plažnih kvadrata zapravo ne postoji već isključivo postoji problem krivo postavljenih prioriteta i ne uvažavanja kapaciteta prostora kao i problem stavljanja privatnog ispred javnog interesa na svim razinama. Zato se prije svega treba ozbiljno uhvatiti u koštac sa tim problemima i mi smo ti koji ćemo donijeti nove vrijednosti Makarskoj!
Kad govorimo o prirodnim resursima i održivom razvoju, gdje i kako vidite Biokovo, s aspekta turističke valorizacije, ali i zaštite prirode, budući se Makarska i u županijskom master planu navodi kao spoj mora i planine?
Biokovo je prije svega, park prirode, zakonom zaštićeno područje i međunarodno važno područje ekološke mreže zato treba staviti prioritet i naglasak na očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti, ekosustava i zaštitu prirode, a tek onda govoriti o turističkoj valorizaciji. U ovom slučaju ta turistička valorizacija ne podrazumijeva upropaštavanje i iskorištavanje. Na Biokovo se nikako ne smije preslikati sve ovo što se dogodilo u Makarskoj. U ovom trenutku najočitiji primjer loše prakse je Kotišina i Biokovski botanički vrt Kotišina. Tu se jasno vidi što se dogodi kada se privatni interes pojedinaca stavi ispred osnovne ideje dr. fra Jure Radića i aktivne zaštite povijesne cjeline i kultiviranog krajolika kao ruralne jezgre. Zato sada u Kotišini umjesto kuća obnovljenih u tradicionalnom stilu uz ispravno očuvane i valorizirane i prezentirane tradicionalne vrijednosti ovog područja kako su nekada bili zamišljeni u cjelini u funkciji promijenjenog odnosa turističke ponude sada imamo već izgrađenih 11 vila sa bazenom bez ceste, bez puta, bez vodovodne mreže, bez kanalizacije, bez dozvole…, a jedna od njih se nalazi i usred samog botaničkog vrta. Imamo asfaltirano korito potoka Proslap, srušen put i tako se Kotišina pretvara u Veliko Brdo, koje je legalno i koje je zajedno sa još nekim naseljima izgubilo bitku sa održivim upravljanjem i korištenjem. Ideja UNESCO-ove zaštite u okrilju Geoparka Biokovo – Imotska jezera samo je jedna u nizu politički guranih ideja iste političke opcije bez uvažavanja prirodne jedinstvenosti cjelokupnog šireg područja. Iz prirodne cjeline bahato se amputira Vrgorac i vrgorski kraj samo zato što u njemu ne vlada ista politička opcija, a biološka i geološka raznolikost i njena zaštita ne poznaju granice. Čemu Biokovu stavljati nove administrativne okove neprirodne granice, a omalovažavati, uništavati i oskvrnjivati osnovnu ideju i viziju dr. fra Juru Radića svjetski priznatog stručnjaka iz područja malakologije, botanike i ekologije, utemeljitelja Malakološkog muzeja, Instituta “Planina i more” i Biokovskog botaničkog vrta Kotišina. Upravo zaslugom ovog velikog čovjeka, svećenika, teologa, znanstvenika i prirodoslovca i zaslugom svih njegovih suradnika Biokovo ove godine slavi 40-tu godišnjicu svoga postojanja. Potrebno je još jednom preispitati kontekst u kojem je već jednom bio pripremljen i nacrt njegovog prijedloga za viši stupanj njegove zaštite. Treba se vratiti u bit njegovog proglašenja, dobro proučiti osnovnu ideju i osvijestiti činjenicu da nam Biokovo nije darovano već smo ga samo posudili od svojih potomaka, pa dobro razmislimo kakvo ćemo im ga vratiti.
Kvaliteta života u gradu van turističke sezone se rijetko pored “opipljivih” problema navodi kao važna stavka. Imate li ideju kako ju poboljšati?
Naše viđenje poboljšanja kvalitete života van turističke sezone i u sezoni iznio sam u svim ostalim pitanjima. Kvaliteta života ne može se i ne smije dijeliti na sezonsku i vansezonsku! Sve ovo za što se zalažemo su osnovne sastavnice koje čine kvalitetu života zapravo KVALITETOM. Ovdje treba otvoriti pravo pitanje: Kako je moguće da grad Makarska koji zapravo ima visok indeks razvijenosti nema riješene osnovne potrebe građana u kontekstu školstva, predškolskog odgoja, zdravstvene i palijativne skrbi, rodilišta, socijalnih pitanja, pitanja sporta, kulturnog centra, vodovoda, električne mreže, kanalizacije, javih garaža, parkirnih mjesta, javnog prijevoza…Čime se zapravo mjeri indeks razvijenosti našeg grada – brojem izgrađenih stambenih zgrada, apartmana, prodanih stanova, a kvaliteta života brojem organiziranih koncerata, karnevala, fešta ili fijera, ribarskih večeri i sl.
Imate li podatak koliko se mladih ljudi nakon završenog fakulteta vraća u Makarsku? Jasno je da je problem složen, no imate li ideju kako s lokalne razine poboljšati tu brojku?
Ovdje ću samo izraziti duboko žaljenje što točan odgovor na ovo pitanje u našem gradu baš nitko nema. Poražavajuća je činjenica da takve podatke nemaju nadležne gradske službe, žalosno je što ti podatci nisu sustavno praćeni i prikupljani te analizirani i objavljivani u vidu godišnjaka ili biltena. Žalosna je činjenica što Grad nema niti podatke o broju studenata koji su bili stipendirani do sada i za koja zanimanja te koliko se od njih vratilo i živi u Makarskoj. To pokazuje da Gradu uopće do njih nije ni stalo. Gradska uprava se još od 90-tih nije primjereno pozabavila detaljnom analizom deficitarnih zanimanja u gradu, a što je najbolje vidljivo na primjeru Doma zdravlja. Nije ispravno definirala kriterije za dodjeljivanje stipendija, za nagrađivanje uspješnih učenika i studenata, sportaša, kao i poticaje za doktorate i specijalizacije, te stručna usavršavanja. Nevjerojatno je da se u proteklih 40 godina nije moglo ulagati u studente medicine još za vrijeme studija, ponuditi im poticaje i time ih motivirati da se vrate u svoj grad. Isto tako poticajem u vidu rješavanja stambenog pitanja moglo se privući sve potrebne stručne kadrove. Poticajna stanogradnja u Makarskoj je bila promašena investicija bez plana i programa, a Grad nema stambenih prostora u svom vlasništvu. Zato želimo okupiti uspješne učenike i studente, sportaše i umjetnike, čuti ih i raditi sa njima te zajedno ponuditi konkretna rješenja i mijenjati dosadašnje obrasce rada.
Koji su kapitalni projekti po vama prioritet, u kojem periodu/etapama biste ih rješavali i od kojih sredstava?
Većina kapitalnih projekata realiziranih u proteklim godinama pokazali su se kao promašene ili manjkave investicije i zato se ne želimo razmetati mega projektima jer želimo ponuditi promišljena, kvalitetna, trajna i održiva rješenja. Prošlo je 12 godina od gradnje Polivalentne sportske dvorane s bazenom, ove godine isplaćuje se i posljednja rata kredita, a ista ni dan danas nema primjeren pristupni put ni parking. Bilo bi dobro proanalizirati koliko je tako površno planiran i realiziran kapitalni projekt zaista utjecao na razvoj i boljitak grada, koliki su njegovi troškovi, potrebna ulaganja, da li je održiv ili je vreća bez dna? Pravo stanje gradske kase moći ću sagledati tek u ulozi gradonačelnika, a o tome će ovisiti daljnji planovi i projekcije, jer u ovim turbulentnim vremenima je zapravo umijeće pametno trošiti samo onoliko koliko stvarno imaš i koliko možeš zaraditi. Aktivno ćemo raditi na boljem povlačenju sredstava iz EU fondova za kvalitetno osmišljene i promišljanje zrele projekte. Naša lista prioriteta su vrtić, škola, zdravstvo, sustav zbrinjavanja otpada, sustav pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda, javna garaža, ali ćemo biti usredotočeni i na čitav niz “svakodnevnih komunalnih pitanja”. Jasno je da se ne može sve ovo pokriti u jednom mandatu ali ćemo se temeljito pozabaviti pitanjima od presudne važnosti za javni interes.
Kako biste poboljšali kvalitetu u zdravstvenom sustavu i s kakvim modelom? (odcjepljenje, sufinanciranje nadstandarda…)
Problem zdravstva nije samo u nadležnosti Grada Makarske, to je zapravo jedan kompleksan problem i nemoguće je iz moje sadašnje pozicije doći do točnih podataka da bi se utvrdilo postojeće stanje. Bez detaljne stručne analize i ekspertize bilo bi jako neozbiljno istresati iz rukava paušalna rješenja. Potrebno je detaljno razmotriti zakonodavne okvire te primjere dobre prakse u drugim sredinama. Grad Makarska ulaže oko 1 mil kuna u podizanje kvalitete postojeće usluge u Domu zdravlja, dok druge općine čiji mu stanovnici također gravitiraju ne ulažu niti kune i ne shvaćaju potrebu zajedničkog dogovora. To se mora promijeniti. Nakon uvida u detaljne podatke ozbiljno i temeljito ćemo se pozabaviti sa ovim problemom koji je visoko na listi naših prioriteta.
Pitanje organizacije Grada i gradskih odjela – da li biste nešto mijenjali po pitanju ustroja odnosno opće sistematizacije rada, i ako da, što?
O pitanjima organizacije rada i sistematizacije neozbiljno je govoriti prije nego budem u poziciji da kao gradonačelnik detaljno sagledam ljudske potencijale tko, što i koliko radi – kapacitete, način rada, pojedinačne visine plaća, opise poslova u kontekstu stvarnog obavljanja poslova od strane pojedinih službenika. Potrebno je potpuno uči u organizacijsku strukturu prije nego se ide mijenjati organizacija rada s ciljem operacionalizacije i smanjenja bespotrebnog rasipanja financijskih i ljudskih resursa. Sigurno ću promijeniti dosadašnji način i svrhu izmjene sistematizacije, jer je neću mijenjati za podobne nago ako i kada to bude potrebno isključivo radi boljeg i učinkovitijeg funkcioniranja Grada. Prije svega u rad gradskih odjela planiram uvesti red, rad i disciplinu, te usaditi svijest da su svi oni u gradskoj upravi tu na raspolaganju građanima. Uspostavit ću jasan sustav pojedinačne odgovornosti jer gradonačelnik u gradskoj upravi treba imati odgovorne profesionalce koji stručno obavljaju svoj posao i na tome ću inzistirati. Cilj mi je ojačati stručne kapacitete službenika i namještenika. Za one koji žele raditi, učiti i usavršavati se uvijek će biti mjesta, a oni koji svoj rad u gradskoj upravi vide kao prostor za obavljanje privatnih poslova ili za hvatanje zjaka i sami će izabrati otići. Svi će dobiti jednaku šansu i probni rok da se pokažu i da prihvate promjene.
Što za vas znači kultura kao stavka i što po tom pitanju mislite učiniti?
Kultura nije samo rashodovna stavka u proračunu, kultura je nužnost. Definira grad i čovjeka. U Makarskoj je već godinama marginalizirana, obilježena stihijom te nedostatkom volje i ideja onih kojima je posao da se o njoj brinu. Makarska je u prošlosti imala svoju kulturu življenja koja je prepuštena zaboravu umjesto da je njegovana kao osnovni preduvjet za uspješan razvoj grada. Svijetli primjeri pojedinaca, entuzijasta i udruga u našem gradu koji djeluju u tom segmentu su nešto što je i naš potencijal. Stavljanje kulture visoko na listu prioriteta, osmišljavanje programa koji će dati na važnosti tradicijskim vrijednostima i autohtonom doživljaju našeg te pristup kulturi i umjetnosti tijekom cijele godine je put kojim želimo ići. Pandemija je donijela veliku promjenu u načinu na koji će događaji u budućnosti funkcionirat, ali to ne smije biti izlika za nerad i funkcioniranje po principu „šta bude“. Mora se promišljati o stvaranju uvjeta za usklađivanje sa novonastalom situacijom i potencijalno nekom novom, a u isto vrijeme ljudima omogućiti uživanje u predstavama, koncertima i izložbama. Kultura ne smije stati i nestati.
Kakva je socijalna karta Makarske, odnosno na čemu je težište u vašem socijalnom programu?
Stvarna socijalna karta Makarske zapravo nije poznata jer se Grad nije pozabavio ovom problematikom i napravio detaljnu i stručnu analizu trenutne situacije i potreba. Bilo kakvi sistematizirani podaci za Makarsku nigdje javno nisu dostupni. Praćenje, obrada i objava podataka bi između ostalog trebala biti u opisu poslova gradskih službi. Prema podacima HZMO u veljači smo imali 5.747 osiguranika, a prema podacima iz HZZ u ožujku smo imali 1.213 nezaposlenih. U veljači je bilo 3.504 korisnika mirovina, a podijeljeno je oko 2.700 bonova za Uskrs za umirovljenike koje imaju mirovinu manju od 3.500,00 kn. Prema popisu stanovništva 2011. godine smo imali 13.834 stanovnika, na zadnjim parlamentarnim izborima 14.717 birača, a na zadnjim lokalnim izborima bilo je 14.880 birača. U dječjem vrtiću i obje škole trenutno imamo ukupno 1.760 djece, podatci o broju srednjoškolaca i studenata nisu javno dostupni, kao ni podatci o broju djece koja ne borave u vrtiću. Kada pogledamo malo bolje ove brojke postavlja se pitanje koliko ljudi zapravo ŽIVI u Makarskoj i koja je uopće njena struktura danas. Postoji niz podataka koje treba sustavno prikupljati, obrađivati i analizirati i koji su presudni za kreiranje socijalne politike koju Makarska već dugi niz godina uopće nema. Koliko imamo djece koja su ostala neupisana u vrtić, koliko roditelja prima potporu jer dijete ne ide u vrtić, koliko djece prima besplatnu marendu, koliko ih je uključeno u program pomoćnika u nastavi, koliko ih sudjeluje u projektu SPORTski INpuls, koliko je korisnika usluga Udruge Sunce, koliko je zaposlenih i korisnika obuhvaćeno projektom Zaželi, sudionika u programima i projektima Udruge Lanterna, koliko je korisnika i kakvih vidova novčane pomoći, koliko je mnogočlanih obitelji, kreveta za palijativnu skrb sve su to podatci koji bi trebali biti negdje objedinjeni i javno dostupni kako bi mogli govoriti o socijalnoj karti grada. Sramotno je da građani ne znaju ni koja Vijeća i Odbore imamo niti što oni rade, a kamo li tko su njihovi članovi. Sastaje li se Socijalno vijeće, Vijeće za prevenciju ovisnosti i Odbor za zdravstvo koliko često i na čemu rade, sjede li u njima stručnjaci. U odjelu za društvene djelatnosti imamo zaposlena dva pravnika i dva ekonomista, ali na žalost ne i stručnjake iz područja socijalnog rada i socijalne politike koji bi radili na poslovima nužnim za kreiranje ispravnih socijalnih politika i strategija. Društvene djelatnosti su se svele na Makarsko kulturno ljeto, a socijalna politika na novčane pomoći za koje kriterije i odluke treba revidirati na osnovu stvarne slike. Nedostaje defektologa i logopeda, socijalnih radnika nema ni u sistematizacijama niti u školama i vrtićima. Oni trebaju napraviti realnu procjenu stanja u obiteljima u našem gradu. Obitelj je osnova društva, osim rada sa djecom nužno je raditi i sa roditeljima i cijelim obiteljima pogotovo u ovo vrijeme pandemije kada posebnu pažnju treba posvetiti i mentalnom zdravlju, te se bilježi sve više raznih oblika nasilja. Svijetli su samo primjeri sposobnih pojedinaca i entuzijasta odnosno udruga, kao što su Udruga Sunce i Lanterna koje već godinama znanjem i vrijednim radom doprinose zajednici, a njihov rad nije dovoljno prepoznat. Briga za obitelj, djecu i mlade, sve one najslabije i najranjivije skupine u našoj zajednici, prevencija ovisnosti, jačanje kapaciteta naših građana, jačanje solidarnost, jačanje stručnih kapaciteta svih službi sve su to teme na kojima ćemo sustavno raditi zajedno sa mladima, stručnjacima i entuzijastima koji žele i mogu puno više dati nego što je do sada Makarska htjela od njih primiti.
