Ispred nas je turistička sezona koja bi, prema najavama, trebala biti izvrsna. Iza nas je godina s uspješnim rezultatima; impresivnim brojkama kako u “špici” sezone, tako i kumulativno. No ispred nas je i narativ o održivom turizmu koji, sve je jasnije, postaje conditio sine qua non ne samo za opstanak turizma samog nego i za elementarno zdravlje lokalne zajednice.
Županijska Turistička zajednica prije dvije je godine dobila novu čelnu osobu, Ivanu Vladović, dugogodišnju voditeljicu marketinga u Slobodnoj Dalmaciji. S Vladović smo prokomentirali različite teme i trendove koji su vidljivi u našoj županiji, porazgovarali smo o specifičnostima Makarske rivijere, motivima dolaska gostiju u destinaciju, održivom turizmu i mnogočemu drugom.
Uskoro će biti dvije godine od kako ste na čelu županijske Turističke zajednice. Gdje konkretno u radu ureda uočavate promjene?
Od samog početka svog rada stavljam naglasak na izradi i realizaciji projekata na visokoj razini kvalitete jer se mi kao destinacija predstavljamo svijetu,odnosno nastupamo na najvišoj mogućoj pozornici kad je u pitanju turizam. Druga stvar je suradnja s ostalim dionicima u turizmu kako bi svi bili bolje povezani, razvijali se zajednički i prilagođavali naše projekte i programe na način da potaknemo daljnji razvoj. I na kraju, da budemo sami svjesni svojih vrijednosti i kvaliteta te to najbolje predstavimo.
Dalmacija je autentična, bogata poviješću i raznolika, naš identitet trebamo sačuvati radi nas samih, ali to je i nešto što naši gosti žele doživjeti, iskustvo koje njihove putovanje čini posebnim i zato isticanjem tih vrijednost svi možemo imati nešto pozitivno.
Na čemu je bio forte Vas i kolega proteklih mjeseci u smislu razvijanja nekog određenog proizvoda, usmjeravanja na neko određeno tržište?
Svaka godina sama po sebi predstavlja jedan novi izazov za sve nas i zato je prije svega bilo važno što kvalitetnije analizirati prošlu godinu, vidjeti što je bilo dobro i što još moramo dodatno pojačati u našim aktivnostima. Prošla godina je bila prva godina nakon pandemije gdje se turistička utrka među brojnim konkurentima zaoštrila. Gledajući sve trendove, mi smo tijekom posljednjih mjeseci naše aktivnosti usmjerili na projekte i proizvode koji su najviše traženi.
Od gastronomije, nautike, aktivnog turizma, kulture, manifestacija i slično. To su ujedno i proizvodi na koje smo naglasak stavljati i u prethodnom vremenu i koji su se pokazali kao pun pogodak. Razvijamo projekt „Dalmatinska Marenda“ i promoviramo ga na našim značajnim tržištima, nastavljamo povezivati obalu i dalmatinsko zaleđe, poboljšavamo i pojačavamo našu komunikaciju i predstavljanje svega što čini Dalmaciju autentičnom.
Naše promotivne aktivnosti smo dodatno pojačali usmjeravajući se na pojedinačne interese na svakom tržištu. Pri tome smo s obzirom na povratak tržišta koja ovise o aviolinijama, pojačali našu aktivnost na udaljenijim tržištima u Europi poput Skandinavije.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX, izvor: privatni album
Naručili ste u sklopu TOMAS istraživanja poseban fokus/obradu naše županije. Kada biste trebali izvući 3 trenda/3 brojke koji bi trebali determinirati upravljanje destinacijom, što bi to bilo?
Okolnosti i trendovi u turizmu stalno se mijenjaju stoga nam je iznimno važno pratiti stanje ne samo na razini Hrvatske i svijeta, već i specifično u našoj županiji kako bi dobili uvid u promjene i očekivanja naših gostiju. TOMAS istraživanje daje nam niz informacija koje nama onda služe za prilagodbu naših kampanja, od motivacije gostiju, njihovih interesa, potrošnje i zadovoljstva po mvrstama turističkih ponuda.
Mislim da svi možemo biti ponosni jer se promjene i rezultati rada vide, a prije svega bih istaknula znatno povećanje interesa za kulturom i umjetnošću u našoj ponudi te za gastronomijom. Tako imamo rast motiva gastronomije kao motiva za dolazak s 5% na 22% te motiv kulture i umjetnosti sa 6% na 16% u odnosu na prethodno istraživanje provedeno 2019. godine. Osim toga, istaknula bih i činjenicu kako Splitsko-dalmatinska županija privlači u prosjeku najviše putnika visoke platežne moći što nam govori da smo prepoznati kao kvalitetna destinacija. Ako uzmemo u obzir da su ovi turistički proizvodi općenito sve traženiji, onda nam je jasno usmjerenje ka daljnjem razvoju i promociji tih i sličnih proizvoda.
Već godinama su brojke takve da se oko 60 posto turističkog prometa ostvari u srpnju i kolovozu. Kako to “razvući” malo više? Ima li neka formula, neka tendencija tipa 50 posto špice, ostalo pred i posezona…?
Mogu vam reći da smo došli na ispod 60% prometa u srpnju i kolovozu, odnosno tijekom 2023. godine Splitsko-dalmatinska županija je imala 59% prometa u srpnju i kolovozu. Iako ta brojka nije zapravo puno ispod 60%, možda će Vam više pokazati napredak činjenica da smo 5 godina prije toga ostvarivali 65% prometa tijekom tih mjeseci. Jačanje prometa u pred i posezoni nije lagan zadatak za nijednu destinaciju. U obzir je potrebno uzeti i navike putovanja, sezone godišnjih odmora, činjenice da gosti koji putuju ljeti u
prosjeku ostvaruju više noćenja nego li gosti koji putuju izvan ljetne sezone, što u konačnici zapravo u brojkama onda čini taj zadatak spuštanja postotka puno težim.
S druge strane, ono na što mi možemo utjecati je nastavak razvoja ponude i njene kvalitete kad su u pitanju proizvodi koji su dostupni tijekom većeg dijela godine, odnosno na jačanju motivacije da nas gosti posjete i izvan glavnog dijela sezone. Pri tome je iznimno važno i da razvijamo one dijelove ponude koji su vezani uz naš identitet, našu kulturu, gastronomiju, našu baštinu, jer u konačnici stvarajući ponude koje su dostupne domaćim ljudima, turistima iz Hrvatske i stranim turistima, razvijamo turizam koji je poticajan za razvoj naše regije.
Nijemci su najbrojniji u predsezoni i posezoni, Poljaci u glavnoj sezoni. Što nam to govori, čemu se sukladno tome trebamo više posvetiti u sezoni, a čemu u pred i posezoni?
Nijemci su naši tradicionalni i lojalni gosti koji u Hrvatsku putuju zapravo od samih početaka turizma. To su ujedno i gosti kod kojih imamo veliki broj gostiju i starije dobi koji nisu ograničeni razdobljima godišnjih odmora te putuju zapravo tijekom većine godine, a s obzirom da je riječ i o zemlji koja je dostupna osobnim vozilima, jednostavnije je putovati u Hrvatsku. S druge strane tržište Poljske je tijekom posljednjih godina postalo jedno od naših najvećih tržišta, a koje je orijentirano prije svega na ljetni dio godine. S obzirom
na ipak malo veću udaljenost, to tržište je više vezano uz dostupnost aviolinija te je samim time nagle poraste teže očekivati.
No, Poljska nam je iznimno važno tržište i ponosni smo što posljednjim TOMAS Hrvatska istraživanja ocjenjuju Splitsko-dalmatinsku županiju s najvećim ocjenama. Tijekom proteklog tjedna započela je linija iz Varšave prema Splitu avioprijevoznika LOT- a, a Split je ukupno povezan sa šest gradova u Poljskoj Wizz Airom te i ove godine očekujemo veliki broj turista iz Poljske. Njihov broj raste i u lipnju i rujnu te vjerujem da će i to tržište svake godine biti također značajnije za cjelogodišnji turizam.
Što se tiče same ponude u razdobljima godine, razlike zapravo nema. Usmjerenost prema kvalitetnim i autentičnim proizvodima te ponudama koji su dostupne tijekom cijele ili većeg dijela godine nam omogućava da i tijekom ljetnih mjeseci imamo kvalitetnu ponudu i veću
raznolikost ponude. Razliku možemo vidjeti jedino u nekom promotivnom smislu gdje u razdobljima izvan ljetnih mjeseci stavljamo fokus na ponude koje nisu ovisne o vremenskim uvjetima, a tijekom ljetnih mjeseci uz te ponude ističemo i naše prirodne ljepote vezane uz ljetni turizam.
Pri tome se brojnim tržištima posvećujemo individualno. Ukoliko s nekog tržišta istraživanja i dosadašnji rezultati pokazuju veći interes za prirodom i aktivnim turizmom, na tom tržištu ćemo istaknuti više takve ponude, a ostale navesti da istraže. Ako je na nekom tržištu važan kulturni turizam, istaknut ćemo takvu ponudu itd.
Zanimljiv podatak iz TOMAS istraživanja je i da je 64 posto gostiju u predsezoni i posezoni visokoobrazovano ( za razliku od “špice” u kojoj je taj uido 45 posto). S druge strane, imamo porast interesa za gastronomijom i kulturom te umjetnošću kao motivom dolaska. Onda znamo što nam je činiti, što razvijati, kome se obraćamo?
Kao što ste naveli, tijekom posljednjih godina u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježimo porast visokoobrazovanih gostiju, ali i gostiju veće platežne moći koji traže dodatne ponude. Ovi gosti traže više od klasičnog “sunca i mora”, oni žude za dodatnim sadržajima koji obogaćuju njihovo iskustvo putovanja. Samim time, kako smo više usmjereni na kvalitetu i dodanu vrijednost, tako raste i broj gostiju koji dolaze u naše destinacije zbog kvalitete, a time ujedno raste i naša prepoznatljivost kao destinacije kvalitete.
S obzirom na ovu evoluciju preferencija gostiju, jasno je da destinacije trebaju prilagoditi svoju ponudu kako bi odgovorile na promjenjive potrebe tržišta. Fokusiranje na razvoj kvalitetnih kulturnih, umjetničkih i gastronomskih sadržaja postaje ključno za privlačenje ovog segmenta gostiju. Zato je važno da nastavimo stvarati i unaprjeđivati naše ponude, bilo da je riječ o manifestacijama ili brendiranju naše gastronomije. Kroz ove aktivnosti, ne samo da povećavamo privlačnost naše destinacije za određene segmente tržišta, već gradimo temelje za turizam koji ima pozitivan utjecaj na lokalne zajednice. Dugoročno gledano, ovo nam omogućuje razvoj cjelogodišnjeg turizma, stabilnost tržišta radne snage, povećanje prihoda po turistu te stvaranje boljih uvjeta za prosperitet lokalnih zajednica.
Iako su ovi podaci iznimno korisni, Makarska rivijera ima svoje specifičnosti. Koje su to i je li nužno da Makarska izradi strategiju upravljanja destinacijom kako bismo bolje znali u kojem smjeru ići?
Jedna od posebnosti Dalmacije leži u njenom jedinstvenom karakteru, gdje svako misto odiše vlastitim šarmom i specifičnim doživljajem. Cijela Makarska rivijera prednjači, recimo, time što privlači najveći broj gostiju u segmentu prirode, što onda pretpostavlja daljnji razvoj ponuda koje su vezane uz aktivnosti na otvorenom i istraživanje prirode kako bi se na taj način dodatno pozicionirala i istaknula svoje prednosti.
Smatram da svaka destinacija treba imati svoju strategiju upravljanja turizmom kako bi se jasno definirale smjernice razvoja koje bi usmjerile sve dionike u turizmu i povezanim djelatnostima. Te strategije bi trebale biti oslonjene na strategiju na regionalnoj razini kako bi Srednja Dalmacija u svojoj turističkoj ponudi imala zaokruženu i usklađenu priču.
Periodično ažuriranje ove strategije omogućilo bi prilagodbu promjenama na tržištu i potrebama gostiju, osiguravajući kontinuirani napredak i održivost destinacije. Kroz ovakav pristup, omogućava se bolje koordiniranje razvoja infrastrukture koja podržava turizam, kao i različite turističke aktivnosti, osiguravajući da se destinacija razvija na način koji
odražava njen identitet i zadovoljava potrebe gostiju. Isto je naravno važno i za razvoj cjelokupne lokalne zajednice, kako bi pratili zadovoljstvo lokalnog stanovništva, odnosno da bi se turizam mogao razvijati na korist lokalne zajednice.
Kad smo kod Makarske, možete li komentirati činjenicu da TZ Makarska već četvrti put mijenja direktora, a natječaj još nije niti raspisan. Je li to neozbiljno?
Kontinuitet je iznimno važan za razvoj turizma pa tako i svakog segmenta gospodarstva. Nadam se da će se u što skorijem roku pronaći adekvatno rješenje.
Za kraj jedno važno pitanje – u medijima čitamo kako u Španjolskoj bujaju antituristički pokreti. Traže ograničenje broja gostiju. Možemo li i mi očekivati takvo što? Koji su nam alati s obzirom na novi zakon u rukama i čini li se uopće što po tom pitanju u županiji?
Ovdje se opet vraćamo na ulogu strategija upravljanja destinacijama. Ograničavanja nakon preopterećenja su posljednja rješenja, odnosno situacija gdje reagiramo na nekakve posljedice. Postoje i proaktivna ograničavanja jer svaka destinacija ima svoje limite s obzirom na infrastrukturu i zato je važno definirati ciljeve te prateće planove razvoja kako bi se ti ciljevi mogli realizirati na pozitivan način. Jedan od razloga zbog kojeg je napravljen Zakon o turizmu je postavljanje alata na temelju kojih bi se svaka destinacija mogla bolje
razvijati s obzirom na svoje mogućnosti.
Zato je važno i kontinuirano isticati važnost održivog upravljanja razvojem turizmom te educirati sve dionike u turizmu. Rezultat kvalitetnog rasta u konačnici bi trebao biti da destinacija ima rast koji ne mora biti nužno praćen rastom turističkog prometa, već rast koji potiče razvoj lokalne zajednice, rast zadovoljstva gostiju, povećanje kvalitete poslovanja turističkih tvrtki, zadovoljne domaćine i zadovoljne radnike u turizmu, i na kraju, ali i među najvažnijim stvarima, zadovoljno lokalno stanovništvo.
Ivona Ćirak /foto Tom Dubravec, Prosper Filipović
